banner-image

Stručnjaci kompanije Ravago savetuju: Nutritivne strategije za unapređenje zdravlja svinja

Eksperti  kompanije „Ravago“, najsavremenije fabrike za proizvodnju premiksa za stočnu hranu u regionu, savetuju proizvođače svinja o tome kako da doprinesu poboljšanju i održavanju zdravlja digestivnog trakta 

Da bismo olakšali razumevanje mehanizama djelovanja i očekivanih efekata različitih strategija za menadžment i održavanje zdravlja digestivnog trakta, uokvirili smo ih u četiri glavna mehanizma delovanja:

  • poboljšati imuni odgovor

  • smanjiti opterećenje patogenim bakterijama

  • stimulisati kolonizaciju korisne mikroflore 

  • stimulisati varenje

Takođe, neophodno je napomenuti da neke od ovih strategija daju rezultate zahvaljujući multifaktorijalnom efektu i prema tome oni mogu biti uključeni u različite mehanizme.

Funkcionalni aditivi:

Probiotici: Živi mikroorganizmi koji mogu koristiti domaćinu kada se konzumiraju u odgovarajućem obliku i količini. Trenutno najpopularniji probiotici u svinjarskoj proizvodnji pripadaju rodovima Bacillus, Lactobacillus, Bifidobacterium, Enterococcus i Saccharomices. Uočena je sposobnost probiotika da poboljšaju imunološki odgovor, smanje opterećenje patogenim bakterijama, stimulišu kolonizaciju korisne mikroflore i stimulišu varenje.

Prebiotici: Nesvarljive materije koje pomažu domaćinu selektivnim stimulisanjem rasta ili aktivnosti bakterija (ili ograničenog broja bakterija) u crevima. Najčešće korišćeni prebiotici kod svinja su manan-oligosaharidi (MOS), frukto-oligosaharidi (FOS), inulin ili lignoceluloza.

Simbiotici: Specifična mešavina probiotika i prebiotika, gde prebiotik poboljšava preživljavanje, implantaciju ili funkciju probiotičkih mikroorganizama. To je koncept koji još uvek nije značajno primenjen kod svinja, uglavnom zbog toga što njegovi efekti i sinergija može biti pod velikim uticajem spoljašnjih uslova. Međutim, od simbiotika se očekuje da postanu popularniji u budućnosti zahvaljujući većem razumevanju koje nam pružaju tehnike molekularne analize.

Organske kiseline i njihove soli: Visoko energetski proizvodi koji se koriste u stočnoj hrani zbog povećanja svarljivosti, sposobnosti zakišeljavanja, stimulacije probavne funkcije, antimikrobne snage i stimulacije razvoja korisne mikroflore. Najčešće korišćene kiseline kao konzervansi za hranu su mravlja i propionska kiselina. Suprotno tome, sirćetna, buterna, limunska, mlečna i fumarna kiselina se često koriste u ishrani mladih životinja kako bi se izbeglo pojavljivanje dijareje posle zalučenja, poboljšalo varenja i smanjenjilo prisustvo patogena. Takođe, treba izdvojiti benzoevu kiselinu Vevovitall koja pored pozitivnog uticaja na varenje, prevenciju dijareje i smanjenje patogena efikasno konzerviše stočnu hranu. Spada i u grupu eubiotika

Enzimi: Egzogeni enzimi se inkorporiraju u hranu zbog njihovog potencijala da poboljšavaju iskoristivost hranljivih sastojaka u ishrani, kao i da utiču na profil mikroflore creva. Najčešće se koriste fitaze, ksilanaze, b-glukanaze, amilaze ili proteaze.

Nukleotidi: Oni su strukturne jedinice nukleinskih kiselina ćelija, purinskih i pirimidinskih baza, koje su komponente deozoksiribonukleinske kiseline (DNK) i ribonukleinske kiseline (RNK). Pod normalnim uslovima, životinje ih sintetišu na osnovu prekursora (aminokiselina), ili razgradnjom aminokiselina i nukleotida iz hrane. Međutim, kada postoji brz rast, bolest, ograničena konzumacija hranljivih materija ili različiti endogeni poremećaji, smatra se da unos egzogenih nukleotida može biti od velike korist. Pripisuju im se sposobnosti da moduliraju imuni odgovor i da unaprede usvojivost hranljivih materija.

Bioaktivni proteini i peptidi: To su proteini ili komponente proteina sposobne da ispoljavaju izraženu antimikrobnu aktivnost ili druge specifične biološke aktivnosti. Imaju izražen potencijal u zdravlju creva:

  • Glikomakropeptidi: Peptid dobijen iz varenja sirutke sa K-kazeinom. Imaju imunomodulatornu funkciju, štite crevnu barijeru i antimikrobni kapacitet.
  • Laktoferin: glikoprotein prisutan u mleku sa visokim kapacitetom za vezivanje gvožđa. Može ispoljavati antimikrobne i imunomodulatorne aktivnosti.
  • Ovotransferin: Glikoprotein prisutan u belancu jajeta (albumin) sa analognim efektima na laktoferin kod sisara. Može ispoljavati antimikrobne i imunomodulatorne aktivnosti.
  • Faktori rasta: Peptidi prisutni u telesnim tečnostima (uglavnom mleko) sa sposobnošću stimulacije ćelijske mitoze, regenerativnih sposobnosti intestinalne morfologije i imunomodulacije.
  • Imunoglobulini: Proteini iz mleka, životinjske plazme ili kokošjih jaja. To su bioaktivne supstance koje pružaju pasivni imunitet životinji i koje su u stanju da spreče prianjanje patogenih bakterija u epitelne ćelije, da aglutiniraju bakterije, neutrališu toksine i inaktiviraju viruse.
  • Lizozim: Protein ekstrahovan uglavnom iz jajeta ili mleka, sa antimikrobnom aktivnošću protiv Gram-pozitivnih bakterija (za izazivanje lize ćelijskog zida) i imunomodulatornim svojstvima.
  • Aminokiseline: Upotreba kristalnih aminokiselina omogućava da se smanje nivoi sirovih proteina u ishrani (nutritivna strategija za poboljšanje zdravlja creva), tačnije pokrivajući „idealan“ profil proteina. S druge strane, aminokiseline treonin, glutamin, arginin i serin imaju istaknutu ulogu u zdravlju creva zbog svoje sposobnosti da utiču na metabolizam i strukturu creva.
  • Fitogeni: Podrazumevaju  aromatično bilje i začine, biljne ekstrakte i eterična ulja. Glavni aktivne eterična ulja (timol, cinamaldehid, b-ioninea i karvakrol) i polifenolna jedinjenja. Imaju sposobnost da moduliraju imuni odgovor i intestinalnu mikrofloru (sa antimikrobnim efektima protiv patogenih bakterija).
  • Elementi u tragovima: su potrebni u minimalnim količinama da podrže rast, razvoj i optimalnu funkciju organizma. Najvažniji element u vezi sa zdravljem creva je cink, a u nešto manjoj meri bakar, koji je neophodan za mnoge metaboličke procese. Visoko uključivanje cinkovog oksida (ZnO) (od 2000 do 3500mg / kg) može poboljšati zdravlje creva smanjenjem patogena, poboljšavajući varenje, crevnu barijeru i imuni sistem. Međutim, zbog ekoloških problema povezanih sa konvencionalnim ZnO, on se ne koristi. U zadnje vreme se umesto konvencionalnog ZnO za terapijske svrhe tj.redukciju dijareje na zalučenju se koristi mikrokapsulirani cink („COLI STOP“) koji se koristi u znatno manjim dozama sa gotovo istim efektom.

Funkcionalna hraniva:

Fermentisana vlakna: Povećanje fermentisanih vlakana u ishrani obezbeđuje supstrat za fermentaciju bakterijskih kolonija, sa prednostima koje uključuju stvaranje kompleksnije bakterijske populacije, veću proizvodnju masnih kiselina kratkih lanaca i modifikacije u digestivnom traktu i poboljšanje integriteta mukoze.

Polinezasićene masti: Njihovom upotrebom, posebno omega-3 esencijalnim masnim kiselinama (na primer, iz ribljeg ulja ili lanenih semenki) unapređuje se imunološki sistem tako što se uključuju u strukturne komponente ćelijskih membrana kso signalni molekuli i učestvuju u sintezni prekursora eikozanoida (Eikozanoidi vrše kompleksnu kontrolu nad mnogobrojnim telesnim sistemima, kao što je razvoj inflamacije i imuniteta).

Izvori proteina visoke biološke vrednosti i visoke svarljivosti: visoko svarljivi i ukusni izvori proteina su u širokoj upotrebi u ranoj dobi za ishranu, ne samo zbog njihove visoke nutritivne vrednosti, već i zbog svojstava koja utiču na zdravlje creva.

  • Riblje brašno: Glavni razlog za upotrebu ribljeg brašna u ishrani svinja je taj da riblje brašno sadrži visok nivo proteina sa odličnim profilom aminokiselina (posebno je bogato metioninom i lizinom). Veoma je bogato vitaminima i mineralima, i veoma je ukusno što omogućava bolju konzumaciju hrane, što je naročito bitno za mlađe kategorije.
  • Hidrolizovana crevna mukoza: Imaju prijatan ukus i bogata su bioaktivnim peptidima sa antimikrobnim i imunomodulatornim efektima.
  • Krvna plazma: Sadrži imunoglobuline i peptide koji prenose pasivni imunitet na životinje.
  • Žumance jajeta (imunizovano): Od pilića koji su imunizovani protiv specifičnih patogena. Pored visokog sadržaja kvalitetnih proteina, oni sadrže antitela sa sposobnošću da neutrališu specifične patogene.
  • Goveđi kolostrum: Sadrži visok nivo antimikrobnih peptida, imunoglobulina i faktora rasta koji pomažu da se modulira imunitet, kao i da se dobije pasivni imunitet protiv patogena.
  • Surutka: Ima visok sadržaj cisteina koji daje imunomodulatorne efekte i doprinosi sintezi glutationa, moćnog intracelularnog antioksidansa. Fokkamix trenutno najbolja surutka na tržištu.
  • Modifikacije u ishrani:

Prilagođavanje nivoa proteina: Smanjivanjem nivoa proteina u ishrani smanjuje se i broj bakterija koje mogu da ga fermentiraju, ograničavajući prisustvo patogena i zapaljenje crevne sluznice. Međutim, da bi se nivo proteina smanjio na nivo <180 g / kg, neophodno je dopuniti obrok sintetičkim esencijalnim aminokiselinama.

Upotreba fermentisane hrane: Fermentisana tečna hrana je od posebnog značaja. Fermentacija bakterijama mlečne kiseline poboljšava dostupnost hranljivih sastojaka, modulira imuni odgovor i pozitivno utiče razvoj intestinalne mikroflore.

Hrana sa niskim pufernim kapacitetom: je hrana sa niskim kapacitetom za blokiranje želudačne kiseline, posebno povezana sa mineralnim sastojcima i proteinskim koncentratima. Ovakva hrana je posebno korisna kod mladih životinja sa ograničenim kapacitetom zakišeljavanja i omogućava smanjenje razvoja patogena i poboljšanje svarljivosti.

Smanjenje prisustva anti-nutritivnih faktora: Postoje supstance prisutne u biljnim hranivima (najviše soja) koje smanjuju unos hrane, smanjuju svarljivost i / ili povećavaju viskoznost hrane. Trenutno na tržištu postoje prerađeni biljni koncentrati koji su hranljiviji i sa nižim nivoom antinutritivnih faktora. Na primer, hidrolizovani koncentrati/izolati sojinog proteina.