banner-image

Efikasnost soda bikarbone u zaštiti bilja: Mit ili stvarnost?

Soda bikarbona važi za preparat sa veoma širokim spektrom delovanja. Tako se od ovog jedinjenja očekuje i da suzbija pepelnicu kao gljivično oboljenje biljaka, da se u bašti bori protiv mrava i puževa golaća, da uništava korov kao i da ukus plodova paradajza učini slađim. Kao što to najčešće biva sa prevelikim očekivanjima, ona nisu uvek realna pa tako ni ovaj „prirodni“ preparat nije svemuguć a upitno je i koliko je zaista koristan. Ovo tim pre što čak i nešto što je prirodno, ne mora da bude korisno za baštu te da od njega ponekad bude više štete nego koristi.

Soda bikarbona kao uništavač korova

Često se može čuti savet da je po korovu u bašti potrebno posuti sodu bikarbonu i da će korov iščeznuti. Iako će delovanje soda bikarbone možda i uništiti korov u potpunosti, ne znači da je to samo po sebi dobra ideja. Naime, soda bikarbona je vrsta soli. Puno je napisa, kroz istoriju, o tome kako su pobednici zasoljavali polja svojih neprijatelja i to sa ciljem da poraženi u buduće ne bi mogli ništa da gaje na tim poljima. Stoga treba biti obazriv sa upotrebom ove vrste soli u bašti jer so ne čini dobro biljkama.

Soda bikarbona i pH vrednost zemljišta

Postoje mnogi radovi i članci na temu upotrebe soda bikarbone, kao izrazito alkalnog jedinjenja, u cilju pospešivanja cvetanja biljaka kao i unapređenja slatkoće plodova kako voćaka tako i povrća, upravo zbog uticaja na alkalizovanje zemljišta. Ipak, ovo je samo delimično tačno. Iako neizbalansirana pH vrednost zemljišta može uticati na cvet i plod biljaka, jednostavno dodavanje soda bikarbone u zemljište nije rešenje za ovaj problem. Slabije cvetanje kod biljaka, primera radi, ima brojne uzroke. Tako, razlozi variraju od premalo do previše sunčeve svetlosti, neadekvatnog đubrenja i navodnjavanja, mesta sadnje, bolesti, štetočina, disbalansa nutrijenata u zemljištu.

Slatkoća ili kiselost plodova voćaka najčešće je uskije povezana sa količinom navodnjavanja i zdravljem biljke u celini, nego sa bilo čim drugim. Kako bi se popravio ukus plodova paradajza i mnoštva drugih useva, umesto soda bikarbone bolje je pribeći deficitarnijem navodnjavanju.

Ako pH vrednost zemljišta stvara probleme biljkama da usvajaju nutrijente iz zemljišta, onda je treba promeniti ili upodobiti kulture tipu zemljišta na kojem će one rasti. Promena pH vrednosti zemljišta jeste težak i dugoročan proces koji podrazumeva puno učestalih tretmana i testiranja zemljišta, a samo dodavanje soda bikarbone u zemljište će najverovatnije pre podići nivo soli preko granice toksičnog, nego što će doneti neke koristi.

Soda bikarbona protiv mrava

Kao delotvorno sredstvo u borbi protiv mrava preporučuje se mešavina šećera i sode bikarbone. Naime, kada mravi ovu smešu transportuju do svoje kolonije i pojedu, efekat će biti da eksplodiraju usled dejstva ovog jedinjenja. Međutim, ova postavka naprosto nije tačna. Posmatrano iz perspektive mrava, granule šećera su veličine teniske loptice u odnosu na čestice soda bikarbone te su samim tim vrlo prepoznatljive za mrave. Naprosto, mravi će birati šećer a ne soda bikarbonu te će i efekat jedinjenja izostati. Sa druge strane, ne postoje ni naučno potvrđena objašnjenja navodnog „efekta eksplozije“ usled delovanja ovog jedinjenja.

Soda bikarbona kao fungicid

Budući da je gljivicama potrebna blago kisela sredina kako bi se razvijale, upotreba sode bikarbone koja ima pH vrednost od 8,4 alkalizovaće okruženje te će to zaustaviti rast gljivica. Tačno je da soda bikarbona ne uništava gljivice već samo privremeno sprečava njihovo širenje a ono će se nastaviti čim se i uslovi budu promenili, odnosno čim okruženje ponovo postane kiselije. Stoga je sodu bikarbonu ispravnije definisati kao fungistatik nego kao fungicid. Takođe, ove fungistatične prednosti soda bikarbone moguće je postići u laboratorijskim uslovima, dok je na otvorenom učinak drastično smanjen.

Upotrebom sode bikarbone najverovatnje će se zaustaviti rast gljivica poput onih koje prouzrokuju crnu pegavost, plamenjaču i pepelnicu. Međutim, budući da se soda bikarbona rastvara u vodi, nakon svake kiše, zbog efekta spiranja, potrebno je ponavljati tretmane, što doprnosi većoj koncentraciji soli u zemljištu, koja ugrožava biljke i mikroorganizme. Stoga je, u borbi protiv pepelnice, primera radi, bolje upotrebljavati rastvore kalijum fosfata, kalijum karbonata, sumpora, čak i sprejeve na bazi mleka.

Sa druge strane, usporavanje ili zaustavljanje širenja gljivica pokazuje svoje pozitivne strane nakon berbe nekih kultura. Tako, mnogi proizvođači citrusa, upotrebljavaju rastvor sode bikarbone u ključaloj vodi za tretman citrusa jer se ovim zaustavlja širenje gljivice, osetljive na alkalnost soda bikarbone, koja stvara plavu i zelenu buđ na kori citrusnih kultura, dok su u transportu ili uskladištene. Zapravo, odatle i potiče čitavo oduševljenje sodom bikarbonom, od jednog testa iz tridesetih godina dvadesetog veka koji je sproveden na kori od limuna.

Izvor: The daily garden