banner-image

Kako su bugarski paori koristili EU fondove?

Poljoprivrednik iz sela Vakarel u Bugarskoj Teodor Šakalov bavi se proizvodnjom krompira desetak godina. Počeo je sa jednim traktorom i sejalicom na samo 20 hektara. Danas krompir uzgaja na 80 hektara, a zahvaljujući i sredstvima iz Evropskih fondova, kupio je dva traktora i priključne mašine. Kaže da je i ranije hteo da koristi novac koje je Ervorpa namenila bugarskim farmerima, ali su mu sredstva odobrena prvi put 2013. godine, jer domaće banke nisu htele ranije da odobravaju kredite za tu vrstu ulaganja.
„Kada su nam prihvatili projekat, trebalo je prvo da kupimo mašine koje su specijalizovane za proizvodnju krompira. A to je bio problem, jer nismo imali toliko novca, pa smo uzeli kredit sa kojim smo uspeli da pokrijemo investiciju, a dug ćemo vratiti čim nam se sredstva budu refundirala iz evropskog fonda za poljoprivredu. Planiramo da ponovo konkurišemo za sredstva kako bismo napravili novo skladište za krompir, a treba nam i veći traktor i kombajn za vađenje krompira“, navodi Šakalov.
Bugarski poljoprivrednici od Evropske unije dobijaju još 150 evra direktnih davanja po hektaru. Međutim, sagovornik RTV-a kaže da ipak nisu konkurentni, jer svoj krompir ne mogu da izvezu u Nemačku ili Holandiju, već se on plasira na domaće tržište.
Analitičar Nikolaj Valkanov, kaže da je u Bugarsku poljoprivredu, od kada je članica Evropske unije, na osnovu programa ruralnog razvoja za period 2007 – 2013. Evropa uložila 6,5 milijardi evra, dok je za period od 2014. do 2020. bugarska dobila čak 7,5 milijardi evra. Uprkos ogromnim sredstvima u Bugarskoj poljoprivredu, ona nisu dobro iskorišćena jer se direktna davanja koja dolaze iz Evropskog fonda plaćaju po hektaru. To je dovelo do ukrupnjavanja poseda, što je opet rezultiralo povećanom proizvodnjom žitarica i propadanjem manjih gazdinstava koja se bave proizvodnjom voća, povrća, mesa i mleka.
„Bugarski proizvođači voća, povrća i mleka ne uspevaju da proizvedu robu odgovarajućeg kvaliteta koja bi se plasirala na evropskom tržištu, pa zato uvozimo te proizvode, a izvozimo žitarice i uljarice“, kaže Nikolaj Valkanov iz Fondacijea InteliAgro .
U ministarstvu poljoprivrede kažu da je do sada najkonkurentniji poljoprivrdnik koji se bavi gajenjem žitarica i uljarica zbog subvencija koje se plaćaju po hektaru i da su se suočili sa gašenjem gazdinstava koja proizvode povrće, voće , mleko i cveće, u sektorima gde su tradicionalno bili jaki.
Ukazuju da je to prva teška lekcija koju su naučili za prvih sedam godina korišćenja sredstava iz fondova Evropske unije, te da su zato 15 odsto sredstava iz direktnih plaćanja preusmerili na proizvodnju povrća, voća, mleka, mesa i proizvodnju cveća, zelenila i travnjaka. Rezultat je, navode, da su ove godine mali bugarski proizvođač prvi put dobili sedam puta veću subvenciju nego proizvođači žitarica.
Novinarka nacionalne bugarske televizije Zoja Velinova kaže da Evropska unija poslednjih godina podstiče male farmere da se udružuju kako bi lakše došli do sredstava Evropske unije
„Sada je Bugarska u novom programskom razdoblju do 2020., a jedan od osnovnih zahteva Evropske unije jeste da se naši farmeri udružuju u svim oblastima bez obzira na to da li se radi o proizvodnji mesa, mleka, voća, povrća ili cveća, kako bi dobili sredstva kao udruženja“ , kaže Zoja Velinova.
Analitičar Emil Darev ističe da je najvažnije da administarcija bude spremna kako bi evropski novac bio iskorišćen na pravi način.
„Bugarska administarcija nije bila spremna za predpristupni fond SAPARD niti kada je krositila Prvi put program Evropske unije kada je psotala članica, pa zbog toga dosta novca nije iskorišćeno, a bugarski farmeri su ostali uskraćeni za taj novac. Naša preporuka je da bi Srbija trebalo da korsiti iskustva susednih zemalja koje su članice Unije kako ne bi napravila istu grešku kao mi u Bugarskoj“, napominje Darev.
Srbija bi početkom 2016. Godine, bar prema najavam iz Ministarstva poljoprivrede, trebalo da bude spremna da povuče sredstva iz Evropske unije u visini od 200 miliona evra. Poljoprivrednici će taj novac moći da koriste čim se prema zahetvu Evropske unije osposobi administarcija i zaposle ljudi u Upravi za agrarna plaćanja.

(RTV)