banner-image

Stukli EU milione, a IPARD-a nema

Konstatacije “zluradih” kako je Srbija potrošila najviše para za izgradnju kapaciteta za korišćenje IPARD programa, a i dalje je jednako daleko od tih sredstava, nije daleko od istine. Barem kada je reč o prvom delu ove ocene – potrošenim parama.

Onima koji su od početka pratili priču o evropskim fondovima namenjenim ruralnom razvoju, odnosno IPARD-u, jasno je da je za pripremu terena za početak i realizaciju tog programa potrošen ogroman novac. Možda i blizu onoga koji će srpski agrar dobiti, odnosno oko 175 miliona evra, što je u januaru ove godine aminovala i Evropska komisija stavljajući paraf na naš IPARD program. Koliko je tačno potrošeno u te svrhe teško je precizirati ali da je puno – puno je. To se jednostavno može videti u dokumentu objavljenom na sajtu Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine – IPARD programu 2014-2020. Kada se saberu svi projekti koji su prethodili ovom programu, imajući u vidu samo navedene iznose, a oni su obnarodovani samo za nekoliko projekata, dođe se do sume od oko 75 miliona evra. Kako nije navedeno koliko su vredeli svi projekti, može se pretpostaviti da je taj iznos itekako premašen. Za toliko dobijenih para mogli smo zaista osvetlati obraz pred donatorima i ozbiljno se potruditi da ispunimo ono što se od nas traži, naravno na dobrobit naših paora, naše poljoprivrede, cele privrede. Nažalost, nismo.

Srbija je, podsetimo, u okviru IPA fondova (iz dve komponente) dobijala pomoć od 2007. godine za jačanje kapaciteta i institucionalne pripremljenosti za IPARD. Tako je, na primer, za “Izgradnju kapaciteta za sprovođenje politike ruralnog razvoja u skladu sa EU standardima”, što je bilo namenjeno jačanju kapaciteta i stručnosti Uprave za agrarna plaćanja i Upravljačkog tela, Evropa dala 4,5 miliona.

Dva miliona evra EU nam je obezbedila za uvođenje sistema računovodstvenih podataka na poljoprivrednim gazdinstvima – FADN. Za usavršavanje nacionalnih propisa u oblasti zaštite bilja dobili smo 1,2 milion evra, isto toliko i za uređivanje vinogradarskog sektora.

Iz IPA fonda je finansirano i opremanje Direkcije za nacionalne referentne laboratorije Srbije u lancu ishrane, i to sa 6,5 miliona evra.

Za iskorenjivanje klasične kuge svinja Evropa nam je dala 20,3 miliona evra, za upravljanje sporednim proizvodima životinjskog porekla dva miliona…

Doprinos ispunjavanju preduslova i izgradnji kapaciteta za korišćenje IPARD fonda u Srbiji dale su i Svetska banka, brojne ambasade, među kojima danska, norveška, švedska, japanska…

Ni toliko utrošenih para ni vremena, međutim, nije nam bilo dovoljno da konačno osposobimo našu administraciju i sve što je potrebno da se konačno otvori prvi poziv iz IPARD-a i da srpski poljoprivrednici počnu da dobijaju te, već odavno famozne, evropske pare namenjene poljoprivredi i ruralnom razvoju.

U ovoj godini napravljen je pomak s obzirom na to da je Evropska komisija usvojila IPARD 2014-2020, ali se dalje nije odmicalo. U toku je proces akreditacije IPARD operativnih struktura (Sektor za ruralni razvoj i Uprava za agrarna plaćanja) kao i određenih delova Ministarstva finansija i Revizorskog tela pri Vladi Srbije. To zahteva zapošljavanje većeg broja izvršilaca u obe institucije, a kako se ranije pominjalo, Sektor za ruralni razvoj bi trebalo da ima 11 novozaposlenih, a Uprava za agrarna plaćanja bi u ovoj godini trebalo da zaposli 103 izvršioca, što nikako da se desi.

Dok nadležni neprestano poručuju kako Srbija nastoji da tokom ove godine završi proces akreditacije za novac iz IPARD programa EU da bi on bio na raspolaganju poljoprivrednicima u prvoj polovini 2016., sve je manje izgleda da će tako biti. Sve su prilike, na evropskih 175 miliona srpski paori još će prilično čekati, a za to smo sami krivi. 

Slađana Gluščević