Izvoz srpskog agrara u 2015. podbacio pet odsto
Još uvek nije svedena računica o učinku srpske poljoprivrede u trgovini sa svetom ali sudeći prema rezultatima u prvih 11 meseci realna su očekivanja da će, zajedno sa prehrambenom industrijom, naš agrar u 2015. godini ostvariti nominalan i realan pad izvoza i uvoza. Suficit u prošlogodišnjoj razmeni biće oko 50 miliona dolara veći zahvaljujući većoj dinamici pada uvoza u odnosu na izvoz.
Agrarni analitičar Vojislav Stanković u razgovoru za Agrosmart ukazuje na podatke Republičkog zavoda za statistiku prema kojima je u bilansu razmene poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije s inostranstvom u periodu januar-novembar 2015. godine ostvarena vrednost izvoza od 2.624,3 miliona dolara, što predstavlja pad od 5,2 odsto u odnosu na rezultate iz perioda januar-novembar 2014. Učešće agrara u ukupnom robnom izvozu bilo je 21,7 odsto.
Istovremeno, vrednost uvoza od 1.325,6 miliona dolara je za 14,7 odsto manja od istog lanjskog perioda, sa učešćem u ukupnom robnom uvozu od osam odsto. Od januara do novembra prošle godine suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda narastao je sedam odsto i iznosi 1.298,7 miliona dolara, a stopa pokrivenosti uvoza izvozom je 180 odsto.
Posmatrano u evrima, rezultati spoljnotrgovinske razmene poljoprivrede i prehrambene indistrije Srbije su nešto povoljniji zbog izražene apresijacije dolara u odnosu na evro, navodi Stanković. Vrednost izvoza u posmatranom periodu je iznela 2.357,3 miliona evra, što predstavlja rast od 13,6 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, dok je vrednost uvoza u visini od 1.191,4 miliona evra imala rast od 2,4 odsto. Suficit ima rast od 28% i iznosi 1.165,9 miliona evra.
Za prvih 11 meseci najviše smo izvezli kukuruza – za 382 miliona evra, potom smrznute maline za 218 miliona dolara, cigarete za 121 milion, šećer za 73,1 milion.
Jabuka smo na svetskoj pijaci prodali za 78 miliona dolara, pšenice za 69 miliona USD, dok smo ulja od suncokreta prodali za 55 miliona, a piva za 76 miliona dolara.
Ukupno voća i povrća izvezli smo za 692,6 miliona dolara, sa učešćem 5,6 odsto u ukupnom robnom izvozu), a žita i proizvoda na bazi žita u vrednosti od 589,5 miliona dolara, sa učešćem od 4,8 odsto u ukupnom robnom izvozu.
Za svinje dali blizu 100 miliona dolara
Na uvoznoj strani, među agrarnim proizvodima, dominira tradicionalno grupa “nekonkurentnih“ proizvoda – sirova kafa vredna 64 miliona dolara i banane za koje smo dali 32 miliona.
Živih svinja za priplod uvezli smo za 11 meseci 2015. za 55 miliona dolara. Cigarete smo platili 45 miliona dolara, duvan 42,5 miliona, a svinjsko meso zamrznuto – 42 miliona dolara. Za uljane pogače dali smo 32 miliona dolara.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
-
Spoljnotrgovinska razmena poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije u periodu 2001.- 2015(I-XI). godine
-
(vrednost u milionima USD)
-
Izvor: podaci RSZ, Statistika spoljne trgovine
-Izvozni rezultati poljoprivrede i prehrambene industrije (posmatrano u dolarima) za period januar-novembar 2015. godine, daju osnova za procenu da neće biti ostvarena dosadašnja dinamika rasta izvoza, koja je započeta od 2002. godine – ocenjuje Stanković. – Na svetskom tržištu proizvođači i izvoznici hrane se sve ekstremnije suočavaju sa sve snažnijom konkurencijom. Sve više se sužava raspon između cene koštanja većine prehrambenih proizvoda i izvoznih cena. Prema podacima FAO na svatskom tržištu hrane tokom 2015. godine ostvaren ja pad cene osnovni prehrambenih proizvoda za 19,1 odsto u odnosu na prethodnu 2014. godinu.
Razloge treba tražiti u tržišnoj zakonomernosti, obimnijoj ponudi u uslovima sve većeg smanjenja tražnje,kao i sve snažnijoj apresijaciji kursa dolara, ocenjuje naš sagovornik i dodaje da kompleksni indeks cene hrane koji obuhvata pet osnovnih grupa primarnih proizvoda i prerađevina ukazuje da je najveći pad od 28,5 odsto u 2015. godini zabeležn u grupi mleka i prerade od mleka, zatim, kod šećera pad je izneo 21 odsto, sledi pad kod jestivog ulja od 19 odsto, žitarica za 15,4 odsto i mesa od 15,1 odsto.
I poljoprivreda se spotiče o životni standard
-Pomenuta kretanja na svetskom tržištu su praćena rastom poljoprivrednog protekcionizma, posebno u industrijski razvijenim zemljama. Primera radi, u EU proizvođački ekvivalent subvencije (PSE) je u 2014. godini dostigao 19 odsto, što sa subvencijama iz nacionalnog budžeta pokriva u pojedinim zemljama članicama, i do 33 odsto cene koštanja pojedinih prehrambenih proizvoda. Srpska poljoprivreda raspolaže sa agrarnim budžetom koji iznosi nešto ispod pet odsto nacionalnog budžeta. Sa tako skromnim sredstvima nastoji se da se unapredi domaća proizvodnja, poveća konkurentnost (na domaćem i stranom tržištu), izgrade institucije neophodne za funkcionisanje osnovnih subjekata poljoprivrede i uspostavi kompatibilnost domaće proizvodnje i prerade sa standardima EU – naglašava Stanković.
Po njegovoj oceni mere i sistemi podsticaja su široko postavljene i zbog toga izostaju puni razvojni efekti.
Izvozni rezultati poljoprivrede Srbije u u narednim godinama mogu biti značajno ugroženi ograničanjima koja su prisutna na domaćem tržištu padom agregatne tražnje kao posledica smanjenog životnog standarda stanovništva. Veličina domaćeg tržišta, naime, ima značajnu ulogu u realizaciji komparativnih prednosti svih privrednih sektora, uključujući i poljoprivredu sa prehrambenom industrijom. Veliko tržište omogućava veliki obim proizvodnje i niže troškove proizvodnje, pa samim tim i komparativne prednosti zemlje na međunarodnom tržištu.
(Agrosmart)