banner-image

Evropa za zdrave užine daje 250 miliona, Srbija o tome i ne misli

Poslanici Evropskog parlamenta ovih dana raspravljali su o temi koja, nažalost, verovatno još dugo, dugo, neće stići u našu skupštinu – kako da za zdravu ishranu đaka obezbede više para, to jest 250 miliona evra.

Kako je saopštio Evropski parlament, Odbor za poljoprivredu podržao je izmene mehanizma za snabdevanje škola voćem, povrćem i mlekom kako bi se promovisala zdrava ishrana. Predviđenih 250 miliona evra deliće se na pravičniji način između zemalja članica, a cilj ovog dobrovoljnog mehanizma je da popravi ishranu dece, budući da je potrošnja voća i mleka u padu, ali i da promoviše zdrave prehrambene navike.

Izlišno je govoriti o tome koliko se u Srbiji vodi računa o zdravoj ishrani učenika, jer takva briga ne postoji, niti ima naznaka da će je u dogledno vreme biti.

-Obezbeđivanje zdravih užina nije neizvodljivo, pogotovo u Vojvodini, ali niko o tome ne razmišlja. Država bi trebalo da omoogući da se u škole za užinu uvede organski sok ili neki drugi organski proizvod – kaže za Agrosmart vlasnik fabrike “Zdravo organic” iz Selenče Đuro Bocka.

Naš sagovornik, inače osnivač Centra za organsku proizvodnju Selenča, naglašava da je veliki problem to što ni u okviru porodice, a pogotovo u školama ne razmišljamo dovoljno o tome šta nam deca jedu.

-Ako testiramo dvadeset učenika i ponudimo im neki gazirani napitak i organski sok, sigurno ih će se barem dve trećine opredeliti za gazirano. To je, dobrim delom, propust roditelja i vaspitača jer od malena deca treba da znaju kako da se hrane. Toj negativnoj slici doprinosi i nedovoljna informisanost jer se u medijima i na javnim mestima nedovoljno govori o ovoj temi – kaže Bocka.

Osvrćući se na položaj, odnosno status organske proizvodnje i ovih proizvođača u Srbiji on navodi da je kamen spoticanja boljem plasmanu proizvoda slaba kupovna moć jer onima koji žive od srpske prosečne zarade nije lako da izdvoje više novca za takve namirnice. Veliko ograničenje za proizvođače su i državni podsticaji, znatno manji od onih koje imaju poljoprivrednici u EU, te su naši “organici” nekonkurentni u odnosu na evropske.

-Ali, da ima volje da se u škole uvede zdrava užina, našlo bi se rešenje – poručuje Bocka, pionir u preradi organskih proizvoda u Srbiji.

Za mleko 100 miliona, za voće i povrće 150

Da se vratimo Evropi. Očekuje se, neime, da će predlog o povećanju budžeta za zdrave školske obroke biti na glasanju na plenarnoj sednici Evropskog parlamenta u martu ili aprilu, a nakon toga ide u Savet EU na usvajanje u prvom čitanju. Sporazum između Parlamenta i predsedništva EU postignut je 10. decembra, sa 30 glasova za, šest protiv, i jedan uzdržani.

”Zdrava uravnotežena ishrana je osnova dobrog zdravlja, ali potrošnja voća, povrća i mleka u EU opada širom EU. Zbog toga je veoma značajno ojačati mehanizam za voće, povrće i mleko u školi povećanjem budžeta i pridavanjem pažnje obrazovanju o zdravoj ishrani”, navodi se u saopštenju nakon glasanja, a prenosi “Euraktiv”.

Parlament je izdejstvovao da se budžet za distribuciju mleka i mlečnih proizvoda poveća za 20 miliona evra godišnje, na 100 miliona evra, dok je za voće i povrće pedviđeno 150 miliona evra.

Poslanici su insistirali i na pravičnijoj raspodeli fondova među članicama. Konkretni krieterijumi su udeo dece od šest do 10 godina u stanovništvu, kao i nivo razvoja regiona u državi čkanici. Biće uzet u obzir i prethodni nivo fondova za mleko. Planirano je da se nakon prvih šest godina primene ponovo razmotri iznos, kao i da se tada odredi i minimalni godišnji iznos pomoći EU po detetu.

Kako bi mehanizam bio efikasniji, zemlje članice moraju se više angažovati i na promovisanju zdravih prehrambenih navika, lokalnih lanaca hrane, organske poljoprivrede i borbe protiv bacanja hrane, smatraju poslanici. Njihov stav je i da bi trebalo predvideti i mere poput poseta imanjima i raspodele lokalnih specijaliteta poput meda i maslina kako bi se deci približila poljoprivreda.

Bez šećera, aditiva…

Kada je reč o izboru namirnica koje će moći da se raspodeljuju, lokalni sveži proizvodi koji nisu dovoljno zastupljeni u školskoj ishrani imaće prednost nad prerađenom hranom. Proizvodi sa dodatim šećerom, solju i masnoćom biće dozvoljeni samo kao izuzetak, a nivo aditiva i ograničenja će biti definisana na nivou EU i moraće da dobiju zeleno svetlo nacionalne agencije za zdravstvo.

Veštačke arome i pojačivači ukusa biće zabranjeni.

Sistem za mleko u školama pokrenut je 1977. godine, a za voće 2009. hodine. Do sada su radili pod različitim finansijskim i pravnim aranžmanima, uz učešće 28 članica u mehanizmu za mleko, dok u mehanizmu za voće učestvuje 25 članica (ne učestvuju Velika Britanija, Finska i Švedska).

Agrosmart