banner-image

Čvor bokorenja, život biljke

Predstavlja životni centar ozimih kultura. Usled niskih temperature i nespremnog ulaska same biljke u zimu, listovi preko zime izmrznu, ili iz bilo kojih razloga propadne nadzemna masa, a čvor bokorenja ostane živ, biljka će se ponovo regenerisati. No, ako se desi  uginuće čvora bokorenja, povlači za sobom uginuće cele biljke.

Dubina na kojoj se nalazi čvor bokorenja je 2-3 cm ispod površine zemljišta, a na njegovu dubinu utiču obrada i tip zemljišta, vlažnost, krupnoća zrna, temperatura, a naročito svetlost (u gustom sklopu zbog zasenjivanja i nedostatka svetla čvor bokorenja se formira pliće, pa za posledicu može dovesti do uginuća same biljke). Optimalni uslovi diktiraju da bokorenje počinje oko 2-3 nedelje posle nicanja, i to u fazi formiranja 3-4 lista.

Bokor predstavlja sa formirana stabla. U normalnim poljskim uslovima iz jednog zrna ozime pšenice može se dobiti 5-7 izdanaka po jednom bokoru (pri čemu je samo 1-3 produktivno), a kod jare 1-2. Istovremeno sa razvojem novih bočnih izdanaka, formira se i sekundarni korenov sistem – svaki novi dobro razvijen bočni izdanak može da formira sopstveni korenov sistem.

Bokorenje se odvija u temperaturnom intervalu od 5-20 c ,optimalna temperatura je 15-17 c. Sva sekundarna stabla u jednom bokoru ne donose cvast i plod, pa se razlikuje ukupno i produktivno bokorenje. Ukupno bokorenje predstavlja prosečan ukupan broj svih stabala (izdanaka) po jednoj biljci(bokoru). Produktivno bokorenje je prosečan broj onih stabala po biljci koja daju cvast i plod. 

Ozima žita bolje bokore od jarih. Najjače bokore ozima raž i ječam. Bokorenje žita odvija se u jesen, ali se može, pri povoljnim uslovima, produžiti i u proleće. Izdanci koji u momentu vlatanja glavne vlati nemaju bar 2-3 lista i sopstveni koren, propadaju ili ne donose klas i plod. Broj produktivnih klasova kod pšenice treba da iznosi 500-700 / m.

Dipl.ing Darko Simić

PSSS Šabac