banner-image

Vreme je za prihranu pšenice

Prihranjivanje je jedna od najvažnijih agrotehničkih mera u proizvodnji žita. Na području Jablaničkog okruga od ukupno zasjanih 27.000 ha ozimih  useva pod pšenicom se nalazi 23.100 hektara. Za sada je prezimljavanje dobro. Usevi dobro izgledaju a dalji razvoj zavisiće od vremenskih prilika. Prvu prihranu pšenice poljoprivrednici će obaviti sredinom fabruara i u martu. 

Prednost u prihranjivanju treba dati usevima iz ranijih rokova setve. Cilj je optimalno đubriti i održavati ekološku ravnotežu, a ne zagađivati zemljište.

Najpouzdaniji način da se odredi optimalna doza azota je analiza zemljišta pred samo prihranjivanje. Poljoprivredni proizvođači koji to neće moći da obave, useve treba da prihrane posle konsultacija sa stručnjacima i praćenja preporuka preko sredstava javnog informisanja. Naša iskustva kažu da za prihranjivanje pšenice potrebno je primeniti 200-300 kilograma KAN-a  po hektaru, UREE 130-150 kg ili oko 180-200 kg/ha AN-a.

Ove količine đubriva potrebno je primeniti tokom februara, a najkasnije do 15 marata. Drugo prihranjivanje treba obaviti krajem marta i početkom aprila – pred vlatanje. Za interventnu aplikacuju azota, odnosno tamo gde se želi brz efekat, treba koristiti KAN ili AN. Na kiselim zemljištima prednost takođe treba dati KAN-u. UREA ima prednost zbog veće koncentracuje azota. 

Najveći zahtevi pšenice prema azotu su u fazama bokorenja i u početku vlatanja. Pšenica u tim fazama formira kapacitet za prinos, pa ukoliko tada nema dovoljno azota, ostvariće se niži prinosi bez obzira na dalji tok vegetacije. 

PSSS Leskovac, dipl. ing Boban Stanković