Srpski agrar podbacio na svim tržištima i u izvozu i u uvozu
Podaci Republičkog zavoda za statistiku Srbije pokazuju da je u bilansu razmene poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije s inostranstvom u 2015. godini ostvarena vrednost izvoza od 2.865 miliona dolara, što predstavlja pad 6,7 odsto u odnosu na rezultate iz 2014. godine, sa učešćem u ukupnom robnom izvozu 21,4 odsto. Istovremeno, vrednost uvoza u visini od 1.489 miliona dolara je 13,9 odsto manja od ostvarenog u 2014., sa učešćem u ukupnom robnom uvozu od 8,2 odsto, navodi agrarni analitičar Vojislav Stanković. On dodaje da suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2014. godini, ima rast od 2,8 odsto i iznosi 1.376 miliona dolara, a stopa pokrivenosti uvoza izvozom je 192,4 odsto.
U evrima bolje prošli
Posmatrano u evrima, rezultati spoljnotrgovinske razmene poljoprivrede i prehrambene indistrije Srbije su nešto povoljniji zbog izražene apresijacije dolara u odnosu na evro, ukazuje ovaj stručnjak. Vrednost izvoza u posmatranom periodu je iznela 2.579 miliona evra, što predstavlja rast od 11,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je vrednost uvoza u visini od 1.341 miliona evra imala rast od 2,8 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2015. godini, ima rast od 22,3 odsto i iznosi 1.238 miliona evra.
Izvozni rezultati poljoprivrede i prehrambene industrije (posmatrano u dolarima) u 2015. godini, ukazuju da je zaustavljena dosadašnja dinamika rasta izvoza, koja je započeta od 2002. godine, naglašava Stanković.
On ukazuje na to da se na svetskom tržištu proizvođači i izvoznici hrane sve ekstremnije suočavaju sa sve snažnijom konkurencijom. Sve više se sužava raspon između cene koštanja (proizvođačkih cena) većine prehrambenih proizvoda i izvoznih cena.
Prema podacima FAO na svetskom tržištu hrane tokom 2015. godine ostvaren ja pad cene osnovni prehrambenih proizvoda za 19,1 odsto u odnosu na prethodnu 2014. godinu. Razlozoge treba tražiti u tržišnoj zakonomernosti, obimnijoj ponudi u uslovima sve većeg smanjenja tražnje,kao i sve snažnijoj apresijaciji kursa dolara, kaže Stanković. Najveći pad od 28,5 odsto u 2015. godini zabeležn u grupi mleka i prerade od mleka, zatim, kod šećera pad je izneo 21 odsto, sledi pad kod jestivog ulja od 19 odsto, žitarica za 15,4 odsto i mesa od 15,1 odsto. Pomenuta kretanja na svetskom tržištu su praćena rastom poljoprivrednog protekcionizma, posebno u industrijski razvijenim zemljama, najvećim konkurentima, ukazuje Stanković.
Posledice pada životnog standarda
Izvozni rezultati poljoprivrede Srbije u u narednim godinama će biti značajno ugroženi ograničanjima koja su prisutna na domaćem tržištu zbog pada agregatne tražnje kao posledica smanjenog životnog standarda stanovništva. Veličina domaćeg tržišta ima značajnu ulogu u realizaciji komparativnih prednosti poljoprivrede i prehrambene industrije. Veliko tržište omogućava veliki obim proizvodnje i niže troškove proizvodnje, pa samim tim i komparativne prednosti zemlje na međunarodnom tržištu.
Najvažniji proizvodi agrarnog porekla u izvozu, tokom 2015. godine su: kukuruz merkantilni u vrednosti od 335 miliona dolara, malina smrznuta u vrednosti od 268 miliona dolara, cigarete od duvana u vrednosti od 216 miliona dolara, jabuke sveže u vrednosti od 104 miliona USD, šećer od šećerne repe rafinirani u vrednosti od 88 miliona, i pšenica merkantilna u vrednosti od 75 miliona. Posmatrano po odsecima SMTK, u izvozu dominiraju robne grupe: voće i povrće, sa ostvarenim izvozom u vrednosti od 764 miliona dolara i sa učešćem od 5,5 odsto u ukupnom robnom izvozu, i žita i proizvodi na bazi žita, u vrednosti od 638 miliona dolara, sa učešćem od 4,8 odsto u ukupnom robnom izvozu.
Na uvoznoj strani, među agrarnim proizvodima, dominira tradicionalno grupa “nekonkurentnih“ proizvoda – sirova kafa u vrednosti od 76 miliona dolara i banane sveže ostale u vrednosti od 37 miliona dolara. Od ostalih proizvoda u uvozu potrebno je istaći: cigarete koje sadrže duvan u vrednosti od 38 miliona dolara i soju u zrnu u vrednosti od 36 miliona. Po ostvarenoj vrednosti u uvozu najzastupljeniji su odseci: voće i povrće sa vrednošću uvoza od 297 miliona dolara sa učešćem u ukupnom uvozu od 1,6 odsto i kafa, čaj, kakao i začini u vrednosti od 214 milion dolara, sa učešćem u ukupnom uvozu od 1,1 odsto.
Glavna tržišta i integracioni procesi
Relativno povoljni rezultati poljoprivrede Srbije u spoljnotrgovinskoj razmeni, ostvareni su zahvaljujući pogodnostima koje ona ima ostvarenoj liberalizaciji trgovine, posebno sa EU, zemljama zapadnog Balkana (CEFTA) i Ruskom Federacijom (potpisanog 2000. godine, a ratifikovanog u 2001. godini), kao i konjunkturi, koja se popravlja na svetskom tržištu (rast tražnje).
Razvoj međunarodne ekonomske saradnje je osnova izvozno-orijentisanog koncepta poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije. Najznačajniji partneri poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije su pored zemalja EU i zemalja zapadnog Balkana (CEFTA) potpisnice multilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini kao i tržište Ruske Federacije sa kojim Srbija ima bilateralni sporazum o liberalizaciji trgovine. Pomenuta tržišta, u 2015. godini, imaju udeo u ukupnoj srpskoj spoljnotrgovinskoj razmeni hrane od 85,5, od čega u ukupnom izvozu njihovo učešće je 89,2 odsto, a u ukupnom uvozu njihovo učešće iznosi 78,4 odsto.
Struktura spoljnotrgovinske razmene poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije u periodu 2001 – 2015. godine
(Vrednost u milionima USD)
|
Ukupno |
EU |
CEFTA |
Ruska Federacija |
||||||||
|
Izvoz |
Uvoz |
Saldo |
Izvoz |
Uvoz |
Saldo |
Izvoz |
Uvoz |
Saldо |
Izvoz |
Uvoz |
Saldo |
2001 |
317 |
453 |
-136 |
170 |
168 |
2 |
114 |
124- |
-10 |
– |
– |
– |
2002 |
534 |
549 |
-15 |
216 |
215 |
1 |
208 |
84 |
124 |
– |
– |
– |
2003 |
651 |
582 |
-69 |
285 |
228 |
57 |
228 |
93 |
135 |
– |
– |
– |
2004 |
866 |
823 |
43 |
441 |
390 |
51 |
360 |
116 |
244 |
2 |
1 |
1 |
2005 |
943 |
790 |
153 |
495 |
257 |
238 |
420 |
125 |
295 |
2 |
1 |
1 |
2006 |
1.265 |
905 |
360 |
580 |
363 |
217 |
613 |
220 |
393 |
7 |
3 |
4 |
2007 |
1.686 |
1.116 |
570 |
727 |
647 |
80 |
760 |
563 |
563 |
55 |
35 |
20 |
2008 |
1.957 |
1.468 |
489 |
796 |
641 |
155 |
1.022 |
308 |
714 |
79 |
26 |
33 |
2009 |
1.945 |
1.308 |
637 |
926 |
551 |
375 |
895 |
288 |
607 |
65 |
33 |
32 |
2010 |
2.241 |
1.036 |
1.205 |
1.099 |
431 |
668 |
964 |
254 |
710 |
129 |
21 |
105 |
2011 |
2.700 |
1,400 |
1.300 |
1.296 |
658 |
638 |
1.161 |
280 |
881 |
165 |
47 |
118 |
2012 |
2.718 |
1.473 |
1.245 |
1.396 |
744 |
652 |
1.047 |
317 |
730 |
164 |
44 |
120 |
2013 |
2.800 |
1.564 |
1.236 |
1.351 |
831 |
520 |
1.084 |
306 |
778 |
189 |
57 |
132 |
2014 |
3.068 |
1.639 |
1429 |
1.505 |
1.027 |
478 |
1024 |
201 |
823 |
312 |
60 |
252 |
2015 |
2.865 |
1.489 |
1.376 |
1.367 |
948 |
419 |
920 |
173 |
747 |
270 |
46 |
224 |
Izvor: Na osnovu podataka statistike spoljne trgovine RZS, tabelu je pripremio autor
Vojislav Stanković podseća da od 2001. godine Srbija ima pozitivan spoljnotrgovinski saldo u razmeni sa EU. Suficit u razmeni ima tendeciju rasta iz godine u godinu, tako da je sa 170 miliona dolara iz 2001. godine, povećan na 1.027 miliona u 2014. godini.Međutim, u 2015. godini izvoz je smanjen za 9,2 odsto, uvoz je manji za 7,7 odsto, dok je ostvareni suficit manji za 11,4 odsto U strukturi izvoza poljoprivrede Srbije, EU je u 2015. godini zastupljena sa 47,7 odsto, dok je u strukturi uvoza učešće EU iznelo 63,7 odsto. Pomenuta kretanja su rezultat smanjene konkurentnosti srpske poljoprivrede pod uticajem pomenutih faktora (posebno pada izvoznih cena i rasta protekcionizma na tržištu EU).
Bilans razmene poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije sa zemljama CEFTE u 2015. godini pokazuje da je ostvaren izvoz u vrednosti od 920 miliona dolara (pad za 10 odsto), sa učešćem u ukupnom robnom izvozu poljoprivrede od 32 odsto. Istovremeno, vrednost uvoza u visini od 173 miliona dolara (pad za 14 odsto) ima učešće u ukupnom uvozu poljoprivrede od 11,6 odsto. Suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u pomenutom periodu iznosi 747 miliona dolara, što je pad 9,2 odsto.
Stanković ocenjuje da postojeći Sporazum o slobodnoj trgovini sa Ruskom Federacijom, Srbija nije značajnije iskoristila i pored šanse koja se je ukazala zavođenjem embarga na uvoz hrane iz EU i Turske od strane ruske administracije, što se zapaža iz podataka o spoljnotrgovinskoj razmeni u priloženoj tabeli.
-Prema dosadašnjim ostvarenim rezultatima u spoljnotrgovinskoj razmeni, saradnja se može okvalifikovati kao nedovoljno iskorišćenom prilikom poljoprivrede Srbije da poveća i dinamizira svoj izvoz i poboljša svoju ukupnu efikasnost u poslovanju svog agrara. Bez strateškog, programiranog nastupa Srbija neće biti u stanju da značajnije poboljša svoj izvoz na ovom tržištu U 2015. godini ostvarena je vrednost ukupne razmene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda između Srbije i Ruske Federacije u visini od 316 miliona dolara. Ostvarena je vrednost izvoza od 270 miliona dolara (pad u odnosu na prethodnu godinu za 8,7 odsto i sa udelom u ukupnom izvozu agrara od 9,2 odsto); uvoz u visini od 46 miliona dolara (pad za 23 odsto sa udelom u ukupnom uvozu agrara od tri odsto, i sa suficitom od 224 miliona dolara (pad za 11 odsto) – navodi Stanković i dodaje da u izvozu Srbije dominiraju svinjsko meso, voće i povrće, dok se na uvoznoj strani, sve obimnije se uvozi duvan sa prerađevinama i stočna hrana.
Pravci razvoja
-Snažniji nastup na pomenutim tržištima, podrazumeva strateški koncept razvojno-izvozno orijentisane poljoprivrede, poboljšanje konkurentnosti robe agrarnog porekla, podizanje nivoa kvaliteta proizvoda i opredelenje za dalju liberalizaciju međunarodne trgovine. Koncept za povećanje izvoza poljoprivrede i prehrambene industrije, pored stabilnog i održivog rasta proizvodnje, podrazumeva prilagođavanje strukture izvoza zahtevima uvozne tražnje i unapređenje konkurentnosti izvoza korišćenjem komparativnih prednosti u izvozu, zasnovane pored agroekoloških potencijala i na tehnološkoj modernizaciji, poboljšanju koncepta obrazovanja, upravljačkih i organizacionih znanja i iskustava, kaže Stanković.
Po njemu, proizvodno i tehnološko prestrukturiranje i rast produktivnosti u poljoprivredi, kao i veća konkurentnost na domaćem i svetskom tržištu trebalo bi se bazira na ekološkim, energetskim i ekonomskim kriterijumima. Srbiju treba pretvoriti u područje tradicionalno-konvencionalne poljoprivredne proizvodnje. Istovremeno, razvoj naučno istraživačkog rada i primena postojećih i novih znanja i tehnologije trebalo bo da omogući značajno povećanje obima i ekonomičnosti poljoprivredne proizvodnje.
Doslednim sprovođenjem nacionalnog programa razvoja poljoprivrede, prehrambene industrije (za koji se zalažemo da se hitno pripremi), kao i svestranog razvoja sela, savremena i industrijalizovana poljoprivreda i prehrambena industrija bi predstavljala osnovu ubrzanog razvoja celokupne privrede i značajno doprinosila bržem razvoju ostalih grana industrije i infrastrukture, naglašava Stanković i poručuje da poseban akcenat treba staviti u izradi nacionalnog programa razvoja stočarske proizvodnje. Postojeća autarhičnost u razvoju stočarske proizvodnje ne može se otkloniti samo dovođenjem stranih investitora bez prethodno urađenog nacionalnog programa razvoja ove najvažnije delatnosti poljoprivredne proizvodnje, ocenjuje ovaj stručnjak.
(Agrosmart)