banner-image

Srpski agrar podbacio na svim tržištima i u izvozu i u uvozu

Podaci Republičkog zavoda za statistiku Srbije pokazuju da je u bilansu razmene poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije s inostranstvom u 2015. godini ostvarena vrednost izvoza od 2.865 miliona dolara, što predstavlja pad 6,7 odsto u odnosu na rezultate iz 2014. godine, sa učešćem u ukupnom robnom izvozu 21,4 odsto. Istovremeno, vrednost uvoza u visini od 1.489 miliona dolara je 13,9 odsto manja od ostvarenog u 2014., sa učešćem u ukupnom robnom uvozu od 8,2 odsto, navodi agrarni analitičar Vojislav Stanković. On dodaje da suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2014. godini, ima rast od 2,8 odsto i iznosi 1.376 miliona dolara, a stopa pokrivenosti uvoza izvozom je 192,4 odsto. 

U evrima bolje prošli

Posmatrano u evrima, rezultati spoljnotrgovinske razmene poljoprivrede i prehrambene indistrije Srbije su nešto povoljniji zbog izražene apresijacije dolara u odnosu na evro, ukazuje ovaj stručnjak. Vrednost izvoza u posmatranom periodu je iznela 2.579 miliona evra, što predstavlja rast od 11,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je vrednost uvoza u visini od 1.341 miliona evra imala rast od 2,8 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2015. godini, ima rast od 22,3 odsto i iznosi 1.238 miliona evra.

Izvozni rezultati poljoprivrede i prehrambene industrije (posmatrano u dolarima) u 2015. godini, ukazuju da je zaustavljena dosadašnja dinamika rasta izvoza, koja je započeta od 2002. godine, naglašava Stanković.

On ukazuje na to da se na svetskom tržištu proizvođači i izvoznici hrane sve ekstremnije suočavaju sa sve snažnijom konkurencijom. Sve više se sužava raspon između cene koštanja (proizvođačkih cena) većine prehrambenih proizvoda i izvoznih cena.

Prema podacima FAO na svetskom tržištu hrane tokom 2015. godine ostvaren ja pad cene osnovni prehrambenih proizvoda za 19,1 odsto u odnosu na prethodnu 2014. godinu. Razlozoge treba tražiti u tržišnoj zakonomernosti, obimnijoj ponudi u uslovima sve većeg smanjenja tražnje,kao i sve snažnijoj apresijaciji kursa dolara, kaže Stanković. Najveći pad od 28,5 odsto u 2015. godini zabeležn u grupi mleka i prerade od mleka, zatim, kod šećera pad je izneo 21 odsto, sledi pad kod jestivog ulja od 19 odsto, žitarica za 15,4 odsto i mesa od 15,1 odsto. Pomenuta kretanja na svetskom tržištu su praćena rastom poljoprivrednog protekcionizma, posebno u industrijski razvijenim zemljama, najvećim konkurentima, ukazuje Stanković.

Posledice pada životnog standarda  

Izvozni rezultati poljoprivrede Srbije u u narednim godinama će biti značajno ugroženi ograničanjima koja su prisutna na domaćem tržištu zbog pada agregatne tražnje kao posledica smanjenog životnog standarda stanovništva. Veličina domaćeg tržišta ima značajnu ulogu u realizaciji komparativnih prednosti poljoprivrede i prehrambene industrije. Veliko tržište omogućava veliki obim proizvodnje i niže troškove proizvodnje, pa samim tim i komparativne prednosti zemlje na međunarodnom tržištu. 

Najvažniji proizvodi agrarnog porekla u izvozu, tokom 2015. godine su: kukuruz merkantilni u vrednosti od 335 miliona dolara, malina smrznuta u vrednosti od 268 miliona dolara, cigarete od duvana u vrednosti od 216 miliona dolara, jabuke sveže u vrednosti od 104 miliona USD, šećer od šećerne repe rafinirani u vrednosti od 88 miliona, i pšenica merkantilna u vrednosti od 75 miliona. Posmatrano po odsecima SMTK, u izvozu dominiraju robne grupe: voće i povrće, sa ostvarenim izvozom u vrednosti od 764 miliona dolara i sa učešćem od 5,5 odsto u ukupnom robnom izvozu, i žita i proizvodi na bazi žita, u vrednosti od 638 miliona dolara, sa učešćem od 4,8 odsto u ukupnom robnom izvozu.

Na uvoznoj strani, među agrarnim proizvodima, dominira tradicionalno grupa “nekonkurentnih“ proizvoda – sirova kafa u vrednosti od 76 miliona dolara i banane sveže ostale u vrednosti od 37 miliona dolara. Od ostalih proizvoda u uvozu potrebno je istaći: cigarete koje sadrže duvan u vrednosti od 38 miliona dolara i soju u zrnu u vrednosti od 36 miliona. Po ostvarenoj vrednosti u uvozu najzastupljeniji su odseci: voće i povrće sa vrednošću uvoza od 297 miliona dolara sa učešćem u ukupnom uvozu od 1,6 odsto i kafa, čaj, kakao i začini u vrednosti od 214 milion dolara, sa učešćem u ukupnom uvozu od 1,1 odsto.

Glavna tržišta i integracioni procesi

Relativno povoljni rezultati poljoprivrede Srbije u spoljnotrgovinskoj razmeni, ostvareni su zahvaljujući pogodnostima koje ona ima ostvarenoj liberalizaciji trgovine, posebno sa EU, zemljama zapadnog Balkana (CEFTA) i Ruskom Federacijom (potpisanog 2000. godine, a ratifikovanog u 2001. godini), kao i konjunkturi, koja se popravlja na svetskom tržištu (rast tražnje).

Razvoj međunarodne ekonomske saradnje je osnova izvozno-orijentisanog koncepta poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije. Najznačajniji partneri poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije su pored zemalja EU i zemalja zapadnog Balkana (CEFTA) potpisnice multilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini kao i tržište Ruske Federacije sa kojim Srbija ima bilateralni sporazum o liberalizaciji trgovine. Pomenuta tržišta, u 2015. godini, imaju udeo u ukupnoj srpskoj spoljnotrgovinskoj razmeni hrane od 85,5, od čega u ukupnom izvozu njihovo učešće je 89,2 odsto, a u ukupnom uvozu njihovo učešće iznosi 78,4 odsto.

Struktura spoljnotrgovinske razmene poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije u periodu 2001 – 2015. godine

(Vrednost u milionima USD)

 

Ukupno

EU

CEFTA

Ruska Federacija

 

Izvoz

Uvoz

Saldo

Izvoz

Uvoz

Saldo

Izvoz

Uvoz

Saldо

Izvoz

Uvoz 

Saldo

2001

317

453

-136

170

168

2

114

124-

-10

2002

534

549

-15

216

215

1

208

84

124

2003

651

582

-69

285

228

57

228

93

135

2004

866

823

43

441

390

51

360

116

244

2

1

1

2005

943

790

153

495

257

238

420

125

295

2

1

1

2006

1.265

905

360

580

363

217

613

220

393

7

3

4

2007

1.686

1.116

570

727

647

80

760

563

563

55

35

20

2008

1.957

1.468

489

796

641

155

1.022

308

714

79

26

33

2009

1.945

1.308

637

926

551

375

895

288

607

65

33

32

2010

2.241

1.036

1.205

1.099

431

668

964

254

710

129

21

105

2011

2.700

1,400

1.300

1.296

658

638

1.161

280

881

165

47

118

2012

2.718

1.473

1.245

1.396

744

652

1.047

317

730

164

44

120

2013

2.800

1.564

1.236

1.351

831

520

1.084

306

778

189

57

132

2014

3.068

1.639

1429

1.505

1.027

478

1024

201

823

312

60

252

2015

2.865

1.489

1.376

1.367

948

419

920

173

747

270

46

224

 

Izvor: Na osnovu podataka statistike spoljne trgovine RZS, tabelu je pripremio autor

Vojislav Stanković podseća da od 2001. godine Srbija ima pozitivan spoljnotrgovinski saldo u razmeni sa EU. Suficit u razmeni ima tendeciju rasta iz godine u godinu, tako da je sa 170 miliona dolara iz 2001. godine, povećan na 1.027 miliona u 2014. godini.Međutim, u 2015. godini izvoz je smanjen za 9,2 odsto, uvoz je manji za 7,7 odsto, dok je ostvareni suficit manji za 11,4 odsto U strukturi izvoza poljoprivrede Srbije, EU je u 2015. godini zastupljena sa 47,7 odsto, dok je u strukturi uvoza učešće EU iznelo 63,7 odsto. Pomenuta kretanja su rezultat smanjene konkurentnosti srpske poljoprivrede pod uticajem pomenutih faktora (posebno pada izvoznih cena i rasta protekcionizma na tržištu EU).

Bilans razmene poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije sa zemljama CEFTE u 2015. godini pokazuje da je ostvaren izvoz u vrednosti od 920 miliona dolara (pad za 10 odsto), sa učešćem u ukupnom robnom izvozu poljoprivrede od 32 odsto. Istovremeno, vrednost uvoza u visini od 173 miliona dolara (pad za 14 odsto) ima učešće u ukupnom uvozu poljoprivrede od 11,6 odsto. Suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u pomenutom periodu iznosi 747 miliona dolara, što je pad  9,2 odsto.

Stanković ocenjuje da postojeći Sporazum o slobodnoj trgovini sa Ruskom Federacijom, Srbija nije značajnije iskoristila i pored šanse koja se je ukazala zavođenjem embarga na uvoz hrane iz EU i Turske od strane ruske administracije, što se zapaža iz podataka o spoljnotrgovinskoj razmeni u priloženoj tabeli.

-Prema dosadašnjim ostvarenim rezultatima u spoljnotrgovinskoj razmeni, saradnja se može okvalifikovati kao nedovoljno iskorišćenom prilikom poljoprivrede Srbije da poveća i dinamizira svoj izvoz i poboljša svoju ukupnu efikasnost u poslovanju svog agrara. Bez strateškog, programiranog nastupa Srbija neće biti u stanju da značajnije poboljša svoj izvoz na ovom tržištu U 2015. godini ostvarena je vrednost ukupne razmene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda između Srbije i Ruske Federacije u visini od 316 miliona dolara. Ostvarena je vrednost izvoza od 270 miliona dolara (pad u odnosu na prethodnu godinu za 8,7 odsto i sa udelom u ukupnom izvozu agrara od 9,2 odsto); uvoz u visini od 46 miliona dolara (pad za 23 odsto sa udelom u ukupnom uvozu agrara od tri odsto, i sa suficitom od 224 miliona dolara (pad za 11 odsto) – navodi Stanković i dodaje da u izvozu Srbije dominiraju svinjsko meso, voće i povrće, dok se na uvoznoj strani, sve obimnije se uvozi duvan sa prerađevinama i stočna hrana.

Pravci razvoja

-Snažniji nastup na pomenutim tržištima, podrazumeva strateški koncept razvojno-izvozno orijentisane poljoprivrede, poboljšanje konkurentnosti robe agrarnog porekla, podizanje nivoa kvaliteta proizvoda i opredelenje za dalju liberalizaciju međunarodne trgovine. Koncept za povećanje izvoza poljoprivrede i prehrambene industrije, pored stabilnog i održivog rasta proizvodnje, podrazumeva prilagođavanje strukture izvoza zahtevima uvozne tražnje i unapređenje konkurentnosti izvoza korišćenjem komparativnih prednosti u izvozu, zasnovane pored agroekoloških potencijala i na tehnološkoj modernizaciji, poboljšanju koncepta obrazovanja, upravljačkih i organizacionih znanja i iskustava, kaže Stanković. 

Po njemu, proizvodno i tehnološko prestrukturiranje i rast produktivnosti u poljoprivredi, kao i veća konkurentnost na domaćem i svetskom tržištu trebalo bi se bazira na ekološkim, energetskim i ekonomskim kriterijumima. Srbiju treba pretvoriti u područje tradicionalno-konvencionalne poljoprivredne proizvodnje. Istovremeno, razvoj naučno istraživačkog rada i primena postojećih i novih znanja i tehnologije trebalo bo da omogući značajno povećanje obima i ekonomičnosti poljoprivredne proizvodnje. 

Doslednim sprovođenjem nacionalnog programa razvoja poljoprivrede, prehrambene industrije (za koji se zalažemo da se hitno pripremi), kao i svestranog razvoja sela, savremena i industrijalizovana poljoprivreda i prehrambena industrija bi predstavljala osnovu ubrzanog razvoja celokupne privrede i značajno doprinosila bržem razvoju ostalih grana industrije i infrastrukture, naglašava Stanković i poručuje da poseban akcenat treba staviti u izradi nacionalnog programa razvoja stočarske proizvodnje. Postojeća autarhičnost u razvoju stočarske proizvodnje ne može se otkloniti samo dovođenjem stranih investitora bez prethodno urađenog nacionalnog programa razvoja ove najvažnije delatnosti poljoprivredne proizvodnje, ocenjuje ovaj stručnjak.

(Agrosmart)