banner-image

Biodinamika Rudolfa Štajnera

Osnovna teza Rudolfa Štajnera je postojanje „životne snage“ u poljoprivrednim kulturama i tlu, kao i u mineralima i hemijskim elementima, koji utiču na živa bića. Čovek putem ovako uzgojene hrane u organizam unosi „kosmičke sile“ koje imaju svoje delovanje na biljke i životinje.

Zvezde, navodno, imaju svoje međudelovanje na Zemlju i na pojave na zemlji posredno preko planeta.

Đubrivo iz roga

Osnovni proizvod koji snažno strukturira tlo – podstiče rast korenja, stvara humus i mikrobiološku aktivnost jeste gnojivo iz kravljeg roga. Snaga ovog proizvoda ne može biti potpuno shvaćena niti objašnjena biološkim i hemijskim testovima. Ovo nije obično đubrivo – to je dinamički aktivator. Koristi se samo 88 g na 1 ha. Dovoljno je jednom do dva puta godišnje uz zeleno đubrenje, duboko rastresanje zemljišta, kako bi se ono iz zbijenog i mrtvog transformisalo u dobro strukturirano, humusom obogaćeno i biodinamički aktivno tlo.

 Upotreba: Upotrebljava se na proleće, u aprilu i maju, te u jesen, u septembru i oktobru, kada padne dosta kiše i tlo je vlažno, a vazduh je topao. Koristi se posle podne, posle 17 sati.

Priprema se tako što se lepo oblikovani, neoštećeni kravlji rogovi pune dobro prerađenim gnojivom krava. Rogovi se ispune tako da ne ostane praznog prostora. Napunjeni rogovi se ukopavaju u za to pripremljeno mesto na humusnoj oranici ili livadi na otprilike 30 do 50 cm dubine. Rogovi ostaju u zemlji preko zime sve dok ne budu potrebni za obrađivenje sredinom proleća, otprilike oko Uskrsa.

Kremen iz roga

Koristi se za jačanje same biljke, podstiče razvijanje njenog gornjeg dela, odlično povećava svetlosni metabolizam i daje joj svežinu, sjaj, otpornost, ukoliko je podložna bolestima. Podiže vrednost hrane, aromu i okus.

Kremen je moćan i vrlo važan u biodinamičkoj metodi, mora se koristiti vrlo pažljivo i treba pratiti sva uputstva kako bi bio što efikasniji i korisniji.

Povećava transpiraciju u biljci (biljka uzima više vode), dakle, trebalo bi osigurati navodnjavanje jer u suprotnom, kremen unosi mnogo svetla u biljku, te ona ode prerano u seme ili se sasuši. Postoji nekoliko izuzetaka: jagoda,  tikvica i paradajz, jer kod njih imamo neprestano cvetanje, pa je teško pronaći pravi trenutak za prskanje. Ako se koristi u cvatanju, biljke mogu ostati bez cvetova, ali ako se nakon toga osigura navodnjavanje, ponovo će početi cvetati.  Nikako ne špricati rasad.

Za pripremanje ovog preparata potrebni su kremen (SiO2) u kristalizovanom obliku (gorski kristal, kvarc), u amorfnom obliku (ahat, flint) ili glinenac (ortoklas), te lepo oblikovan kravlji rog. Mineral treba sadržavati više od 98% silicijuma i biti u obliku prašine. U proleće tako samleveni kremen pomeša se s kišnicom u žitku kašu, te se njome pune kravlji rogovi. Nakon 24 sata, kremeno brašno će se slegnuti, a na površini će ostati nešto vode, koju treba odliti te rogove do vrha ispuniti kašom. Kad se kremena masa malo osuši i postane čvrsta, otvore rogova treba zatvoriti vlažnom zemljom. Rogovi ostaju zakopani između Uskrsa i Duhova da bi bili prepušteni sunčanim letnjim snagama u zemlji.

Komposti:

Šest proizvoda načinjenih od lekovitog bilja stolisnika, kamilice, koprive, hrastove kore, maslačka i valerijane služe kao dodaci kompostu i gnojivu. Oni, pomoću prepariranog komposta, biljke dovode u stanje u kojem one puštaju da u njima pojačano deluju kosmičke snage.

Opis procesa:

•          zemlju ištijamo, rastresemo i duboko iskopamo

•          posejemo zelenu sideraciju (više mešanih kultura)

•          čekamo dobru kišu, ili natopimo tlo, te u toplo poslepodne prskamo sa đbrivom iz roga

•          kada biljke narastu mi ih malčiramo, usitnimo, pokosimo, te ponovo ištijamo, rastresemo tlo, kako bismo ostatkeci nadzemne zelene mase uneli u tlo

•          kada je zemlja vlažna, a vani toplo, poslepodne opet prskamo đubriom, ukoliko se nakon prskanja ne očekuje jaka kiša ili mraz

•          nakon toga sejemo ili sadimo

(centar-rudolf-steiner.com)