banner-image

Evo šta bi mogle biti najveće prepreke do IPARD-a

IPARD u Srbiji još nije krenuo ali, ako se pogledaju iskustva Hrvatske, čiji su poljoprivrednici prošli kroz ovaj program i sve teškoće u prijavljivanju i sprovođenju, i kod nas bi, kao i kod suseda, velika prepreka mogle biti – pare. Tačnije, kako dobiti kredit za poljoprivredni projekat s obzirom na to da on mora da bude u potpunosti isfinansiran i završen pre nego što na račune poljoprivrednika legnu evropski novci. Još uvek se u Srbiji ne zna kako će izgledati model po kom će se obezbeđivati sredstva za investicije planirane projektima s kojima će se konkurisati za IPARD, koje će banke učestvovati u tome, da li će biti uključeni garancijski fondovi… Svakako, to bi se pitanje što pre moralo rešiti jer zapravo od njega sve počinje. 

Šta bi se još moglo pojaviti kao prepreka poljoprivrednicima i svima ostalim koji mogu da učestvuju u IPARD-u u Srbiji? Teško je to s preciznošću reći jer još uvek nije donesena dokumentacija koja prati ovaj program ali, kako je IPARD u Srbiji veoma sličan nekadašnjem hrvatskom, nije zgoreg ukazati na probleme naših suseda.

U Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) Republike Hrvatske Agrosmartu je rečeno da su se uglavnom odbijenice zasnivale na razlozima koji su dobrim delom bili posledica nedovoljne pripreme i obaveštenosti.

Prvi od njih je neprihvatljivost ulaganja. Kako su nam objasnili u APPRRR, prihvatljiva su bila samo ulaganja koja su propisana odgovarajućim propisima, odnosno IPARD pravilnicima o sprovođenju svake pojedinačne mere. Lista dozvoljenih troškova (koja je sastavni deo svakog IPARD pravilnika) detaljno navodi popis prihvatljivih troškova za sufinansiranje, ali podnosioci prijava često su prijavljivali neprihvatljive troškove, odnosno ulaganja.

Drugi najčešći razlog za odbijanje prijava bio je taj što nisu dostavljeni poslovni planovi. Naime, poslovni plan se obavezno mora dostaviti u sklopu Prijave za dodelu IPARD sredstava. Dopuna već priložene IPARD prijave, ukoliko nije dostavljen Poslovni plan, nije moguća, naglašavaju u APPRRR.

Podnosioci zahteva grešili su i u tome što nisu prilagali dokumente tražene Pozivom na dopunu. Podnosioci su, naglašavaju u Agenciji, bili dužni da dostave traženu dokumentaciju preporučenom pošiljkom u određenom roku (propisan IPARD pravilnicima) od dana prijema Zahteva za dopunu.

Često nisu prilagane Izjave o poreklu. Sva nabavljena roba, naime, mora poticati iz država EU, odnosno država evropskog ekonomskog područja. To je bilo potrebno dokazati izjavama o poreklu.

Peti razlog za odbijanje bio je taj što se nije poštovalo pravilo vlasničke povezanosti. Podnosilac, kako je propisano, ne sme da pribavlja ponude od ponuđača roba, radova i usluga s kojima je povezan vlasničkim odnosima. Takođe, propisano je da ponuđači ne smeju da budu međusobno povezani vlasničkim odnosima u istom ulaganju. Pod pojmom ponuđača smatra se poslovni subjekt koji je dostavio ponudu za predmetno ulaganje.

Poljoprivrednici u Hrvatskoj nisu prolazili na konkursu i zbog toga što ponude nisu prikupljane na transparentan način. U skladu sa IPARD pravilnicima potrebno je bilo da se pošalje Obrazac za podnošenje ponuda na više adresa (najmanje tri) i svi ponuđači je trebalo da budu u istom položaju što je, na primer, značilo da su dužni da daju ponude na osnovu istih tehničkih specifikacija.

 Neprihvatljivost podnosioca bio je sedmi razlog za odbijanje. Primer neprihvatljivosti podnosioca je, recimo, javljanje porodičnog poljoprivrednog gazdinstva unutar IPARD Mere 103, gde su prihvatljivi samo preduzetnici i pravna lica, rečeno nam je u APPRRR Republike Hrvatske.

(Agrosmart)