banner-image

Da li meso puni bombu našeg zdravlja koja otkucava?

Retko se priča o ovoj temi, ali je vrlo moguće da je otpornost na antibiotike sledeći veliki globalni zdravstveni problem, piše Euronews.

Čak 50 odsto antibiotika proizvedenih u Evropi je namenjeno za stoku, a eksperti kažu da se bakterija otporna na njih prenosi na ljude preko mesa. Zašto onda uzgajivači koriste toliko mnogo antibiotika i koji su budući rizici po naše zdravlje?

U Evropi se u proseku svake godine po stanovniku pojede deset kilograma junetine, oko 22 kilograma živine i 31 kilogram svinjetine. Kako je zabrana korišćenja antibiotika za životinjski rast na snazi od 2006. godine, uzgajivači svinja kažu da oni koriste antibiotike samo za lečenje bolesti i sprečavanje zaraza.

Jedna bitna britanska studija, o kojoj je izveštavao Serge Rombi iz Euronews, pokazuje kako bi do 2050. godine otpornost na antibiotike mogla postati još smrtonosnija od raka, sa više od deset miliona žrtava godišnje. Jedan od vodećih evropskih stručnjaka za ovaj fenomen Jordi Vila, iz Univerzitetske bolnice u Barseloni, kaže kako nema nikakvog smisla u stigmatizaciji uzgajivača, jer je daleko od toga da su samo oni odgovorni za razvoj famoznih „super bakterija“, od kojih su neke otporne i na sve antibiotike. Pravo poreklo ovog problema je, kaže on, daleko globalnije.

Ono što vi sami možete da uradite povodom toga, da biste izbegli prelazak ovih bakterija sa životinja na vas, jeste da kuvate ili pečete meso bar deset do 15 minuta na temperaturi od 60 do 70 stepeni, kao i da redovno perete ruke posle pripremanja mesa.

„Kada pokušavate da opetere pile vaše ruke su izložene ovim otpornim bakterijama koje se prenose sa pileta. Ako ih ne operete i zatim na primer sečete salatu, ove bakterije će preći sa pileta na salatu, a salatu ćete direktno pojesti“, objašnjava Vila.

Postoje mnoge akcije i organizacije koje pozivaju na rešenje ovog problema, na drastično smanjenje korišćenja antibiotika u uzgoju stoke. Novi antibiotici bi se mogli razviti u narednih deset godina ako se dovoljno resursa i dovoljno brzo da na istraživanje, ali je situacija poprilično hitna.

„Ako pomislimo na najgori mogući scenario, na super visoki nivo otpornosti, a pritom nemamo nove antibiotike, tada bi svi bili podložni infekcijama koje se uspešno leče prirodnim antibioticima već 30 godina. Ali za 20 do 25 godina neće biti efikasnog antibiotika“, kaže Vila.

B. Džinić