banner-image

Preporuke za korišćenje fosfora

U nastavku su dati rezultati višegodišnjeg ogleda “UTICAJ KOLIČINA I ODNOSA N,P,K NA PRINOS OZIME PŠENICE“, za period 2010-2016 godina (Tabela br.1.)

Tab.br.1. Prinos ozime pšenice (kg/ha) u zavisnosti od količine i odnosa N,P,K za period 2012-1016 god.

Đubrenje N-P-K (kg/ha a.m.)

2012 g.

2013 g.

2014 g.

2015 g.

2016 g.

Prosek kg/ha

Kontrola bez đubrenja (od 1965 g.)

2422

2977

2547

5507

3179

3326

100

0

0

3864

5379

6183

7278

5002

5541

100

100

0

4733

7663

9011

8190

6474

7214

50

50

50

3696

4828

6452

6051

5155

5236

100

50

50

6175

6900

8355

7020

6445

6979

130

130

130

5709

7655

9280

7388

6869

7380

 

Najveći uticaj fosfora se vidi na razviću i na prinosima ozime pšenice. Može se slobodno reći da je pšenica NP (azotno-fosforna) biljka. Iz tabele se jasno vidi da je prosečan prinos ozime pšenice najveći u korišćenju N,P i K u kombinacijama 130-130-130 i to 7380 kg/ha i 100-100-0 sa 7214 kg/ha. Dovoljno je bazirati primenu fosfora i popravku plodnosti zemljišta, ako je u pitanju ovaj element, neposredno pred proizvodnju pšenice odnosno, u osnovnom đubrenju za ozimu pšenicu.

Preračunato u korišćenje đubriva po 1 ha to izgleda ovako:

Tab.br.2. Utrošak mineralnih đubriva po 1 ha u zavisnosti od količine i odnosa hraniva

Količina i odnos hraniva

Izbor mineralnog đubriva

Utrošak po 1 ha

100-100-0

MAP i SAN

MAP 200 kg/ha ( tu je dodato 24 kg a.m. azota u jesen)

SAN 240 kg/ha u dve prihrane

130-130-130

NPK 15:15:15

 

 

Nije moguće uskladiti primenu P i K kao i prihranu sa N

Primenuti 866 kg/ha min.đubriva nastaje problem unoše-nja ukupnih količina N u jednom navratu ( do 30% se uno-si u jesen) , a podmiruju se količine P i K.

Dodatni trošak je prihrana.

 

I jedna i druga količina i odnos hraniva pružaju mogućnost da se kombinuju različita đubriva koja su u ponudi proizvođaču. Tako da je vrlo lako utvrditi i trošak nabavke mineralnih đubriva.

Primeni fosfora u proizvodnji pšenice treba posvetiti posebnu pažnju. Osnova primene je u rezultatima agrohemijskih analiza, kontrole plodnosti zemljišta.

Glavne napomene primene fosfora na usevu pšenice,  značajno i za useve koji dolaze u plodoredu kasni-je, dati su u nastavku:

  • Taktika A: DODATI DOVOLJNO FOSFORA (šta to znači?)
    • Dodato đubrivo daje veći prinos useva od varijante u kojoj ono nije primenjeno
    • To znači da se nivo P u zemljištu drži na granici srednje obezbeđenosti (10-15 mg/100gr), ovo je za kratkotrajni zakup (povratak uloženog u jednoj sezoni).
  • Taktika B: DODATI VIŠE FOSFORA NEGO ŠTO PRINOS IZNOSI (šta to znači?)
    • Teži se izgradnji dobre i optimalne obezbeđenosti fosforom (15-20 odnosno 20-25 mg/100gr) koja ne ograničava prinos.
    • Obično se planira na period od 4 godine i duže kao i na zemljištu koje je u vlasništvu.

Kao zaključak evo nekoliko važnih napomena:

  • Ishrana sa P je od ključne važnosti za ispoljavanje visokog potencijala prinosa
  • U početku sezone kada biljka pšenice kreće da bokori, fosfor (P) mora biti dostupan pozicioniranjem kod korena
  • Nedostatak P u ranoj sezoni je štetniji od kasnijeg ispoljavanja njegovog nedostatka
  • Đubrenje sa P je samo deo strategije đubrenja i drugim elementima, vodeći računa o njihovoj važnosti
  • Zakup zemljišta na kraći ili duži period kao i vlasništvo nad zemljom (parcelama) ima veliki uticaj na pristup đubrenju fosforom
  • Analize zemljišta na sadržaj P, kao i K, neophodno je raditi na svake 4 godine i rezultati su osnova primene fosfora .

 

Bogdan Garalejić, dipl.inž., PSS Pančevo