banner-image

FAO i EBRD pomažu Srbiji u izvozu žitarica i uljarica

Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu – FAO i Evropska banka za obnovu i razvoj – EBRD pomoći će Srbiji u izvozu žitarica i uljarica na tržišta na kojima još uvek nije prisutna, poput Kine i Egipta.

Internacionalni konsultant FAO Miloš Milovanović izjavio je za “Agrosmart” da je ova organizacija zajedno sa EBRD pokrenula dva nova projekta u Srbiji – jedan je promocija izvoza žitarica i uljarica iz naše zemlje, a drugi pomoć zadružnom sektoru. On kaže da Srbija ima već dobre pozicije u spoljotrgovinskoj razmeni poljoprivrednih proizvoda, međutim, ocenjuje da su njeni potencijali mnogo veći.

-U tom smislu ćemo se pozabaviti i probati da pomognemo kako privatnom, tako i javnom sektoru u oblasti fitosanitarnih uverenja potrebnih za izvoz na tržišta na kojima naša roba u ovom trenutku nije prisutna. Recimo, za izvoz pšenice na egipatsko tržište ili kukuruza u Kinu, gde zbog nedostatka fitosanitarnih sertifikata ne možemo da izvozimo, a te zemlje su neto uvoznici i imaju ogromne potrebe. Nema razloga da barem deo njihovih potreba ne zadovolji Srbija – kazao je Milovanović, koji je nove projekte FAO i EBRD predstavio na 10. Forumu o organskoj proizvodnji u Selenči.. – Naša roba je prisutna na mnogim tržištima sveta i u tom smislu ona ima prepoznatljivost i potvrdu kvaliteta. Više je tu reč o administrativnim preprekama, koje bi trebalo prevazići. One su deo standardne procedure koju je potrebno sprovesti kako bi, na primer, Srbija izvozila na tržište Egipta. Samo to tržište ima 83 miliona potrošača, Egipat je veliki uvoznik pšenice i nema razloga da ne budemo tamo prisutni i konkurentni.

Jedna od prepreka većem izvozu žitarica iz Srbije je to što u praksi, pri otkupu, još uvek nije zaživelo razvrstavanje po kvalitetu. Po Milovanovićevim rečima pravilnik o kvalitetu žita je donet u avgustu, a na zahtev privatnog i javnog sektora stručnjaci FAO za žitarice će se uključiti u njegovu implementaciju, kako bi zaživeo u praksi.  

-Nije samo pravilnik prepreka izvozu. Tu je i rečna infrastruktura jer, reč je o robi koja bi trebalo da bude transportovana rečnim putem, a za to je neophodna logistika u transportu. I tu imamo i resurse i kapacitete da pomognemo i da otvorimo politički dijalog sa državom, Ministarstvom poljoprivrede i drugim ministarstvima po pitanjima koja se tiču izvoznika, bilo da su to administrativne naknade u rečnom transportu ili druga administrativna operećenja koja otežavaju izvoz – naglašava Milovanović podsećajući na to da je ove godine rod svih kultura bio odličan. – Izvozne količine mogu da budu i mnogo veće, kvalitet žitarica bolji pa bi samim tim bila bolja prepoznatljivost i cena robe iz Srbije na inostranim tržištima.

Milovanović je naveo da FAO i EBRD trenutno imaju osam projekata u Srbiji koji se odnose na unapređenje poljoprivrede, najviše u ovom delu Evrope. Podsetio je na to da ove dve institucije sarađuju od 1994. godine i da su aktivne u 36 zemalja Evrope i Afrike.  

-Od projekata u Srbiji dva su iz oblasti finansiranja poljoprivredne proizvodnje – Zakon o javnim skladištima iz 2009. i Zakon o predžetvenom finansiranju koji stupio na snagu 2015. godine. Pomogli smo u izradi i implementaciji oba zakona, a s druge strane, vodimo dva  politička dijaloga u oblasti proizvodnje, prerade i plasmana mesa, mleka i mesnih i mlečnih proizvoda između privatnog i javnog sektora. Takođe, srpovodimo i projekat geografske oznake porekla, kao i projekat u oblasti standarda u proizvodnju, preradi i prometu mesa i prerađevina – kazao je on.

Osvrćući se na problem javnih skladišta i činjenicu da taj sistem nije dao očekivane rezultate Milovanović je naglasio da “postoji volja nove administracije i konstruktivan pristup ministra poljoprivrede prema tom pitanju”.

-Naišli smo na razumevanje i iskazanu dobru volju da se sistem revitalizuje.  Naši kapaciteti su na raspolaganju. Pomogli u izradi i primeni Zakona o javnim skladištima, a on u drugim zemljama daje dobre rezultate i nema razloga da ne bude tako i u Srbiji – ocenio je Milovanović podsetivši na to da je i kod nas taj zakon imao dobre inicijalne rezultate i da je na osnovu njega pozajmljeno 40 miliona evra kod privatnih izvora finansiranja samo na osnovu robe deponovane u javnim skladištima.

Prvi ugovor o predžetvenom finansiranju potpisali voćari

Kako kaže, Zakon o predžetvenom finansiranju već daje efekte i počela su pozajmljivanja po tom osnovu. Po njegovim rečima očekuje se da će prerađivački sektor biti najviše zainteresovan za taj način finansiranja poljoprivredne proizvodnju.

– Takva je situacija sa predžetvenim finansiranjem u zemljama u kojima takav zakon postoji. Očekujemo da dominantan izvor finansiranja po osnovu ovog zakona bude prerađivački sektor, koji na ovaj način obezbeđuje sirovinu za svoju preradu. To je novo rešenje i taj zakon treba sagledati u kontekstu Zakona o javnim skladištima. Oni su suštinski povezani, jedan se zasniva na predfinansiranju, a drugi na postfinansiranju i treba ih posmatrati kao celinu. U tom smislu za Srbiju jako je bitno da Zakon o javnim skladištima bude revitalizovan, da Kompenzacioni fond bude osposobljen i kadrovski i finansijski tako da može da obavlja ulogu regulatora na tržištu – poručuje Milovanović.

On napominje da je Zakon o predžetvenom finansiranju samo alternativan sistem finansiranja poljoprivredne proizvodnje u Srbiji.

-Treba biti realan. On nije magični štapić koji će da otkloni sve probleme u finansiranju poljoprivrede, već je zgodan finansijski instrument koji treba da bude podrška. A glavni teret finansiranja u Srbiji i u svim zemljama jeste na državi. Ne treba imati iluzija da instrument finansiranja koji nudi Zakon može da bude dostupan svakome ko se bavi poljoprivrednom proizvodnjom – naglašava naš sagovornik dodajući da su  po osnovu ovog zakona prvi ugovori bili u voćarskoj proizvodnji. Potpisali su ga proizvođači jabuka i vredeo je deset hiljada evra, a ne milione.

FAO i EBRD već su pomagali u izradi Zakona o zadrugama usvojenog u decembru 2015. godine, a sada će da podrže implementaciju, pre svega u izradi podzakonskih rešenja i promociji među korisnicima, kako bi ovaj dokument zaživeo u praksi, naveo je Milovanović.

S. Gluščević