banner-image

Izvoz cigareta premašio izvoz kukuruza

Raspoloživi podaci Republičkog zavoda za statistiku Srbije pokazuju da je u bilansu razmene poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije s inostranstvom u periodu januar-septembar 2016. godine ostvarena vrednost izvoza od 2.337,9 miliona USD, što predstavlja rast od 8,5 odsto u odnosu na rezultate iz perioda januar-septembar 2015. godine, sa učešćem u ukupnom robnom izvozu od 21,1 odsto navodi se u analizi agrarnog analitičara Vojislava Stankovića.  Istovremeno, vrednost uvoza u visini od 992,3 miliona USD je za 11,3 odsto manja od ostvarenog u periodu januar-septembar 2015. godine, sa učešćem u ukupnom robnom uvozu od 7 odsto. Suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u periodu januar-septembar 2016. godine, ima rast od 30 odsto i iznosi 1.345,6 miliona USD, a stopa pokrivenosti uvoza izvozom je 235,6 odsto.

Bilans spoljnotrgovinske razmene poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije u periodu januar-septembar 2016. godine, po odsecima SMTK

Odseci SMTK

 

Izvoz (mil.USD)

Uvoz (mil USD)

Udeo u izvozu (%)

Udeo u uvozu (%)

Saldo (mil.USD)

2015

2016

Indeks

2015

 2016

Indeks

2015

2016

2015  

 2016

2015

 2016

Žive životinje

47,3

30,0

63,4

27,0

9,5

35,4

0,5

0,3

0,2

0,1

20,3

20,5

Meso i prerade od mesa

77,53 63,2 86,2 0,8 0,6 0,5 0,4 4,2 -1,5

61,7

79,6

73,3 63,2 86,2 0,8 0,6 0,5 0,4 4,2 -1,5

63,2

86,2

0,8

0,6

0,5

0,4

4,2

-1,5

Мlečni proizvodi i jaja

72,0

70,7

98,2

38,3

36,8

96,0

0,7

0,6

0,3

0,3

33,7

33,9

Ribe i prerađevine

3,5

8,6

243,7

58,3

44,6

76,6

0,0

0,1

0,4

0,3

-54,7

-36,0

Žitarice i proizvodi

508,5

493,0

97,0

60,6

57,3

94,6

5,1

4,4

0,5

0,4

447,9

435,7

Povrće i voće

534,5

608,9

113,9

226,1

224,0

99,1

5,3

5,5

1,7

1,6

308,3

384,9

Šećer, proizvodi od šećera i med

88,83 26,8 102,0 0,9 0,9 0,2 0,2 62,6 70,9

97,7

110,0

26,3

26,8

102,0

0,9

0,9

0,2

0,2

62,6

70,9

Кafa, čaj, kakao i začini

55,9

61,3

109,8

158,5

129,5

81,7

0,6

0,6

1,2

0,9

102,6

-68,1

Stočna hrana

78,7

111,2

141,3

48,7

37,6

77,3

0,8

1,0

0,4

0,3

30,0

73,6

Razni proizvodi za ishranu

90,4

101,5

112,3

112,3 112,9

86,8

76,9

0,9

0,9

0,8

0,6

-22,5

14,7

Pića

151,2

150,9

99,8

62,8

61,9

98,7

1,5

1,4

0,5

0,4

88,4

88,9

Duvan i proizvodi od duvana

183,1

276,6

151,1

95,8

119,6

124,9

1,8

2,5

0,7

0,8

87,4

157,0

Kože i krzna sirova

27,8

19,4

70,0

19,1

14,5

75,8

0,3

0,2

0,1

0,1

8,7

5,0

Uljano semenje i plodovi

99,2

91,7

92,4

39,1

20,4

52,3

1,0

0,8

0,3

0,1

60,1

71,2

Životinj. i biljne sirove mat.

19,0

22,2

117,0

34,5

25,8

74,6

0,2

0,2

0,3

0,2

-15,6

-3,6

Životinjska ulja i masti

1,5

2,1

138,2

3,6

2,9

79,5

0,0

0,0

0,0

0,0

-2,1

-0,8

Čvrste biljne masti i ulja

111,3

126,8

113,9

31,1

28,6

92,0

1,1

1,1

0,2

0,2

80,2

98,2

Živ. i bilj. masti i ulja

3,7

3,4

90,9

3,1

2,3

75,6

0,0

0,0

0,0

0,0

0,7

1,1

Ukupno

2154,0

2337,9

108,5

1119,1

992,3

88,7

21,4

21,1

8,3

7,0

1034,9

1345,6

Izvor: RZS, Statistika spoljne trgovine, Saopštenje ST12, broj 289 godina LXVI, 31.10. 2016. Tabelu je pripremio autor Vojislav Stanković

Posmatrano po odsecima SMTK, u izvozu dominiraju robne grupe: voće i povrće, sa ostvarenim izvozom u vrednosti od 608,9 miliona USD, i sa učešćem od 5,5% u ukupnom robnom izvozu i žita i proizvodi na bazi žita, u vrednosti od 493 miliona USD, sa učešćem od 4,4% u ukupnom robnom izvozu i ostvarenim suficitom od 435,7 miliona USD. 
Po ostvarenoj vrednosti u uvozu najzastupljeniji su odseci: voće i povrće sa vrednošću uvoza od 224 miliona USD, sa učešćem u ukupnom uvozu od 1,6% i sa suficitom u razmeni od 384,9 miliona USD, kao i kafa, čaj, kakao i začini u vrednosti od 129,5 miliona USD, sa učešćem u ukupnom uvozu od 0,9%.

Najznačajniji proizvodi agrarnog porekla u izvozu, tokom perioda januar-septembar 2016. godine su: cigarete od duvana u vrednosti od 220 miliona USD, kukuruz merkantilni u vrednosti od 214 miliona USD, malina smrznuta u vrednosti od 190 miliona USD, pšenica merkantilna u vrednosti od 119 miliona USD, šećer od šećerne repe rafinirani u vrednosti od 81 miliona USD, jabuke sveže u vrednosti od 78 miliona USD, ostali proizvodi za ishranu u vrednosti od 61 miliona USD, Ostala bezalkoholna pića u vrednosti od 52 miliona USD, ulje suncokreta rafinirano u vrednosti od 49 miliona USD slatki biskviti i vafli u vrednosti od 46 miliona USD, Proizvodi za ishranu životinja u vrednosti od 44 miliona USD, seme suncokreta, ostalo u vrednosti od 39 miliona USD i ulje od soje, sirovo u vrednosti od 38 miliona USD. 

Na uvoznoj strani, među agrarnim proizvodima, dominira tradicionalno grupa “nekonkurentnih“ proizvoda – sirova kafa u vrednosti od 45 miliona USD, banane sveže ostale u vrednosti od 31 milion USD i pomorandže sveže u vrednosti od 18 miliona USD. Od ostalih značajnijih proizvoda u uvozu potrebno je istaći: duvan za cigarete ižiljjeni u vrednost od 57 miliona USD, proizvodi za ishranu ostali u vrednosto od 52 miliona USD, i cigarete od duvana u vrednosti od 24 miliona USD. 

Povoljni izvozni rezultati poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije tokom prvog polugodišnjeg perioda 2016. godine baziraju se na relativno stabilnoj ponudi širokog asortimana robe i delimičnog oporavka cena na globalnom tržištu, ocenjuje Stanković. On dodaje da je, ukoliko vrednost izvoza bude imala dosadašnji trend realno za očekivati njegovu vrednost između 3,3-3,6 milijardi USD. Tome će, naglašava, svakako doprineti i projektovani rast vrednosti bruto i neto poljoprivredne proizvodnje od oko 5,5 milijardi USD. Toj proceni ide u prilog da su sve parne godine u Srbiji rodne, a neparne nisu. U 2016. godini realno je očekivati veću proizvodnju kukuruza za oko 40%, u odnosu na prethodnu godinu, zatim za 20% već je realizovana veća proizvodnja pšenice, a optimalni rezultati se očekuju i u proizvodnji industrijskog bilja (30%), jesenjih voćnih kultura (25%) i povrća (15%), ukazuje Stanković. 

Struktura spoljnotrgovinske razmene poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije u periodu 2001- 2016 (I-IX). godine

                                                                                                        (vrednost u milionima USD)

 

Ukupno

ЕU

CEFTA

Ruska Federacija

 

Izvoz

Uvoz

Saldo

Izvoz

Uvoz

Saldo

Izvoz

Uvoz

Saldo

Izvoz

Uvoz

Saldo

2001

317

453

-136

170

168

2

114

124-

-10

2002

534

549

-15

216

215

1

208

84

124

2003

651

582

-69

285

228

57

228

93

135

2004

866

823

43

441

390

51

360

116

244

2

1

1

2005

943

790

153

495

257

238

420

125

295

2

1

1

2006

1.265

905

360

580

363

217

613

220

393

7

3

4

2007

1.686

1.116

570

727

647

80

760

563

563

55

35

20

2008

1.957

1.468

489

796

641

155

1.022

308

714

79

26

33

2009

1.945

1.308

637

926

551

375

895

288

607

65

33

32

2010

2.241

1.036

1.205

1.099

431

668

964

254

710

129

21

105

2011

2.700

1,400

1.300

1.296

658

638

1.161

280

881

165

47

118

2012

2.718

1.473

1.245

1.396

744

652

1.047

317

730

164

44

120

2013

2.800

1.564

1.236

1.351

831

520

1.084

306

778

189

57

132

2014

3.068

1.639

1429

1.505

1.027

478

1024

201

823

312

60

252

2015

2.865

1.489

1.376

1.367

948

419

920

173

747

270

46

224

2016 (I-IX) VVVVVIIIV)

2.338

992

1.346

1.115

597

518

683

89

594

239

29

210

 Izvor: Na osnovu podataka statistike spoljne trgovine RZS, tabelu je pripremio autor Vojislav Stanković

 

Najznačajniji partneri poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije su pored zemalja EU i zemalja zapadnog Balkana (CEFTA) potpisnice multilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini kao i tržište Ruske Federacije sa kojom Srbija ima bilateralni sporazum o liberalizaciji trgovine. Pomenuta tržišta, u periodu januar-septembar 2016. godine, imaju udeo u ukupnoj srpskoj spoljnotrgovinskoj razmeni hrane od 82,6%, od čega u ukupnom izvozu njihovo učešće je 87,1%, a u ukupnom uvozu njihovo učešće iznosi 72,1%, navodi Stanković

Od 2001. godine Srbija ima pozitivan spoljnotrgovinski saldo u razmeni sa EU. Suficit u razmeni ima tendeciju rasta iz godine u godinu, tako da je sa 170 miliona USD iz 2001. godine, povećan na 1.505 miliona USD u 2014. godini. U strukturi izvoza poljoprivrede Srbije, EU je poslednjih godina zastupljena sa 47-54%, dok je u strukturi uvoza učešće EU u rasponu između između 45-67%. U periodu januar-septembar 2016 godine na tržištima članica EU izvoz je izneo 1.115 miliona USD, uvoz 597 miliona USD, uz pozitivan saldo u visini od 518 miliona USD. 

Bilans razmene poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije sa zemljama CEFTE u periodu januar-septembar 2016. godini pokazuje da je ostvaren izvoz u vrednosti od 683 miliona USD, sa učešćem u ukupnom robnom izvozu poljoprivrede od 29,2%. Istovremeno, vrednost uvoza u visini od 89 miliona USD ima učešće u ukupnom uvozu poljoprivrede od 9%. Suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u pomenutom periodu iznosi 594 miliona USD.

Postojeći Sporazum o slobodnoj trgovini sa Ruskom Federacijom, Srbija ne koristi adekvatno. Prema dosadašnjim ostvarenim rezultatima u spoljnotrgovinskoj razmeni, saradnja se može okvalifikovati kao nedovoljno iskorišćenom prilikom poljoprivrede Srbije da poveća i dinamizira svoj izvoz i poboljša svoju ukupnu efikasnost u poslovanju agrara. U periodu januar-septembar 2016. godine ostvarena je vrednost ukupne razmene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda izmađu Srbije i Ruske Federacije u visini od 268 miliona USD. Ostvarena je vrednost izvoza od 239 milion USD (ima udeo u ukupnom izvozu agrara skromnih 10,2%); uvoz u visini od 29 miliona USD (sa udelom u ukupnom uvozu agrara od 2,9%, i sa suficitom od 210 miliona USD.

(Agrosmart)