banner-image

Efekti arapskog ulaganja u poljoprivredu – koliko košta državna zemlja?

Nadležne institucije već dva meseca odbijaju da odgovore na pitanja novinara Insajdera koliko arapsko-srpska kompanija Al Rawafed plaća korišćenje državnih oranica u Bačkoj. Da su ti podaci strogo čuvana tajna, iako je reč o zemljištu u vlasništvu države, najbolje govori ćutanje svih institucija kojima smo se tim povodom obratili. Odgovore nismo dobili od Vlade Srbije, Ministarstva privrede, Uprave za trezor pri Ministarstvu finansija, Ministarstva odbrane, kao i od vlasnika ove zemlje – Vojne ustanove Morović.

Ulaganje arapske kompanije Al Rawafed u srpski agrar jedan je od poslova koje je država ugovorila s investitorima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata na osnovu međudržavnog sporazuma koji praktično suspenduje zakone Republike Srbije.

Ugovor s Al Rawafedom je potpisan 2014, nakon čega je osnovana zajednička kompanija Al Rawafed Srbija, kojoj je po povlašćenim uslovima, bez javne licitacije, dato na korišćenje hiljade hektara državnog poljoprivrednog zemljišta u Bačkoj.

Ugovorom je predviđeno osnivanje zajedničke kompanije Al Rawafed Srbija, u kojoj će strani partner imati 80 % vlasništva, a država Srbija 20 %.

Zajednička kompanija je kupila, dobila u zakup ili na korišćenje više od 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u Bačkoj.

Između ostalog, ugovorom je predviđeno da Al Rawafed Srbija dobije na korišćenje 3.534 hektara poljoprivrednog zemljišta u Karađorđevu, u vlasništvu Vojne ustanove Morović, kojoj će zauzvrat isplaćivati 20 % godišnjeg neto profita ostvarenog na toj zemlji.

Iz ugovora, međutim, nije jasno šta se dešava u slučaju da kompanija ne ostvaruje profit. Nije jasno ni na osnovu kakvih garancija su predstavnici Vlade Srbije ugovarajući ovaj posao najavljivali procvat srpske poljoprivrede i višestruko veće prinose koje će ostvariti arapski investitor.

Iz finansijskog izveštaja firme Al Rawafed Srbija nije moguće utvrditi kako je ova kompanija poslovala konkretno na zemljištu Karađorđevo, ali izveštaj pokazuje da je Al Rawafed na kraju 2015. imala ukupan poslovni gubitak veći od 200 miliona dinara i kreditna zaduženja od pet milijardi dinara, odnosno u visini celokupne imovine preduzeća.

Insajder.net je zbog toga Ministarstvu odbrane postavio pitanje koliko je tačno novca Al Rawafed Srbija uplatila Vojnoj ustanovi Morović za korišćenje državnih oranica u 2015. Umesto svote, u odgovoru Ministarstva odbrane navedeno je samo da je Al Rawafed Srbija u skladu s ugovorom izvršila akontativne uplate na osnovu planiranog profita.

Koliko iznosi planirani profit Al Rawafed Srbija nije moguće saznati iz ugovora o saradnji s Vojnom ustanovom Morović jer je samo taj deo ugovora izostavljen iz dokumenta koji je dostupan javnosti.

Ministarstvu odbrane smo zbog toga uputili novi zahtev u kom smo tražili da nam dostave precizne podatke o akontativnim i svim drugim uplatama izvršenim od strane kompanije Al Rawafed.

Iz Vojne ustanove Morović, u čijem je vlasništvu zemlja koju obrađuje Al Rawafed, takođe nisu želeli da odgovaraju na naša pitanja. Iz kancelarije zamenika direktora, pre no što su našem novinaru spustili slušalicu, samo su kratko rekli da ne žele da govore, a da za to nemaju ni ovlašćenje.

Ni nakon isteka za to zakonom propisanog roka, odgovore na pitanja koliko je novca Vojna ustanova Morović dobila od kompanije Al Rawafed Srbija na ime korišćenja više od 3.500 hektara oranica, nismo dobili ni od Ministarstva privrede ni od Vlade Srbije.

Isto pitanje smo uputili i Upravi za trezor, u kojoj nam je rečeno da prema parametrima koje smo im naveli nisu u mogućnosti da identifikuju tražene podatke. Na pitanje kakvi su još parametri potrebni da bi Uprava za trezor identifikovala uplate na račun ustanove u vlasništvu države, odgovor još čekamo.

Kompanija Al Rawafed Srbija nema svoj sajt, a u javnom registru se ne navode nikakvi kontakt podaci.

Iako se naše pitanje odnosilo na dobit koja je ostvarena na zemljištu u vlasništvu države, odgovarajući na zahtev Insajdera, Ministarstvo odbrane je navelo da nisu u mogućnosti da nam odgovore jer su traženi podaci poslovna tajna. Na takvo rešenje Insajder je uputio žalbu povereniku za dostupnost informacija od javnog značaja. 

Insajder.net