banner-image

Mogu li paori zbog penzijskog doprinosa ostatiti bez njiva i kuća?

Muke malih poljoprivrednih proizvođača koji, bez obzira na veličinu poseda koju obrađuju, godišnje moraju Fondu PIO da plate oko 100.000 dinara na ime penzijskog staža, godinama niko nije želeo da čuje. Sada Branislav Nedimović, ministar za poljoprivredu i zaštitu životne sredine, najavljuje da će se paroske penzije obračunavati po novom sistemu doprinosa.

– Zatekli smo veliki broj poljoprivrednih gazdinstava, dužnika po osnovu doprinosa za penzijsko osiguranje sa enormnim dugovima. Teško je razumeti kako su obavezu uplate iste visine doprinosa za penzijsko osiguranje imali vlasnici pola hektara zemlje i oni sa 100 hektara. Poreska uprava bi formalno-pravno mogla da krene u naplatu i počne da oduzima kuće i njive, a to je nemoguće – ocenio je Nedimović dodajući da će biti reformisan sistem doprinosa za poljoprivrednike i da će oni doprinose plaćati na osnovu prihoda.

Doduše, ministar nije rekao kada će biti reformisan sistem doprinosa za poljoprivrednike i od kada će oni doprinose Fondu PIO plaćati na osnovu prihoda, ali evo neke nade za poljoprivrednike koji Fondu PIO godinama duguju milione, jer je na osnovicu duga pridodata ogromna kamata. Po Zakonu o PIO  svaki nosilac poljoprivrednog gazdinstva, bez obzira na njegovu veličinu, mora da plati istu osnovicu za penziono i zdravstveno osiguranje od oko 96.000 dinara, a to znači da isti iznos plaća i ratar sa malo i onaj sa stotinama hektara, ili pčelar sa dve košnice, voćar sa dva hektara jabuka ili kojeg drugog voća.

Zbog duga izgubio šest jutara zemlje

Koliko dugovi prema Fondu PIO nisu bezazleni nedavno je na svojoj koži osetio poljoprivrednik Ferenc Palašta iz Bajmoka koji je zbog njih ostao bez zemlje. Sa 19 jutara on je hranio sedam članova porodice, ali je zbog duga prema Fondu PIO od čak 12.000 evra izubio šest jutara zemlje. Ferenc Palašti je početkom devedesetih godina u vreme hiperinflacije prestao da plaća doprinose pa mu je na glavnicu od 531.724 uračunata kamata od 672.700 dinara. 

Predstavnik poljoprivrednika Bajmoka Blaško Temunović objasni je da je Ferencu oduzeto šest jutara zemlje, a da on i dalje nema novca da plaća doprinose, što znači da će se dugovi prema Fondu PIO nastaviti da se gomilaju, a na njih i kamata.

– On i mnogi drugi poljoprivrednici nalaze se u bezizlaznoj situaciji. Mali poljoprivredni proizvođači nemaju od čega da plaćaju toliki iznos za doprinose, jer sa malim prinosima jedva preživljavaju, a država, umesto da im pomogne, svesno ih tera u propast – ocenio je Temunović.

Početkom godine Vlada Srbije formirala je radnu grupu koja treba da utvrdi kriterijum po kome će plaćanje doprinosa poljoprivrednika biti srazmerno veličini gazdinstva. Prvo sa čime se susrela radna grupa bila je činjenica da prema podacima Poreske uprave već godinama poljoprivrednici duguju veliki novac državi i da su ta dugovanja davno premašila milijardu evra. Sva dugovanja koja su zabeležana su zapravo prema Fondu PIO i RFZO. Zbog tih dugovanja dobar deo poljoprivrednika nije mogao da učestvuje u korišćenju bespovratnih podsticaja jer su odbijeni upravo zato što duguju državi od koje bi trebalo da dobiju sredstva. Tako su poljoprivrednici bili dvostruko kažnjeni, ali to nadležne u državi nije nateralo da se hitno late posla i promene propise o doprinosima poljoprivrednicima.

Prosečna penzija 10.480 dinara

Sasvim je druga priča koliku korist kada ostare poljoprivrednici imaju od uplate penzijskih doprinosa. Prema podacima Fonda PIO  u Srbiji ima 196.000 poljoprivrednih penzionera, a njihova prosečna penzija je 10.480 dinara. Ubedljivo najniža prosečna penzija je poljoprivredna porodična koja iznosi tek 7.618 dinara, a nju prima više od 22.000 penzionisana paora. Iznos penzije za sve penzionere, pa i poljoprivredne, zavisi od osnovice na koji se uplaćuje doprinos i od broja godina osiguranja za koje se doprinos uplaćuje. To znači da što je osnovica viša i što se duže uplaćuje doprinos to će i penzija biti veća. Kod poljoprivrednika, Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje je propisana osnovica na koju oni plaćaju doprinos. Najveći broj osiguranika poljoprivrednika mora doprinos da plaća na najnižu propisanu osnovicu koja je u ovoj godini 22.449 dinara.

U odnosu na druge korisnike penzija, paori uplaćuju doprinose na najnižu osnovicu i imaju manje godina staža osiguranja. Oni po pravilu uplaćuju penzijske doprinose samo za 15 godina penzijskog staža, koliko je uslov za starosnu penziju, i tada prestaju da plaćaju. Većina odlazi u penziju sa navršenih 65 godina i 15 godina penzijskog staža, pa kada se podvuče crta oni stignu tek nešto iznad 10.000 dinara. Kako se za tih 10.000 dinara može preživeti mesec, ne treba ni objašnjavati.

LJ.Malešević