banner-image

Davanje njiva investitorima pre restitucije nelegitimno i nezakonito

Komisija za davanje poljoprivrednog zemljišta u dugoročni zakup investitorima nije još uvek obnarodovala kome je od 150 zainteresovanih ulagača dodelila državne njive iako je to, shodno rokovima koje je propisala Vlada Srbije, trebalo da uradi najkasnije 15. aprila. Istovremeno, Mreža za restituciju apeluje na članove Komisije da državno zemljište ne daju investitorima na taj način pre okončanja vraćanje imovine u postupcima restitucije jer je to, ocenjuje ova organizacija, nelegitimno i nezakonito.

Mreža za restituciju uputila je danas dopis svim članovima Komisije – ministrima Branislavu Nedimoviću, Goranu Kneževiću, Dušanu Vujoviću te savetnicima Nenadu Kataniću i Draganu Miliću u kojem ih poziva da ne daju saglasnost na investicione planove čiji je suštinski deo davanje zemljišta u dugoročni zakup, između ostalog i zbog sprečavanja osujećenja prava bivših vlasnika.

– Davanje poljoprivrednog zemljišta u dugoročni zakup, koji implicira i otuđenje, kao i eventualno samo otuđenje, bez prethodno okončanog vraćanja oduzete imovine u postupcima restitucije, nije legitimno, a na najvećem delu teritorije, suprotno je propisima kojima se uređuje vraćanje oduzete imovine. Eventualni ugovori o zakupu zemljišta, na osnovu dobijenih saglasnosti Komisije, pre okončanih postupaka restitucije, predstavljali bi kršenje zakona – navodi se u dopisu koji je potpisao predsednik Mreže za restituciju Bogdan Veljković.

Ukazuje se na to da državno poljoprivredno zemljište još uvek nije popisano, te da je “Uprava za poljoprivredno zemljište uz lokalne samouprave koje gazduju njivama, nesavesnim radom omogućila gubitke po budžete Republike, AP Vojvodine i lokalnih samouprava od blizu 200 miliona evra na godišnjem nivou”.  Dodaje se da je autor spornih izmena Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz decembra 2015. godine bila upravo nekolicina zaposlenih u upravi, što i ciljeve predlaganja normi koje se tiču davanja zemljišta po povlašćenim uslovima, čini uveliko spornim.

– Dodatno, ali ne manje važna je i činjenica, da bi se eventualnim davanjem zemljišta u dugoročni zakup, dodatno otežalo stvaranje slobodnog i monopola lišenog tržišta zakupa poljoprivrednog zemljišta, te sprečio slobodan protok kapitala. U dogledno vreme, narušila bi se i slobodno tržište poljoprivrednim zemljištem, stvaranjem povlašćenih pojedinaca koji bi obilato koristili na ovaj način dobijene privilegije, što je i u suprotnosti sa potpisanim Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju – navodi se u dopisu.

Podsetimo, Komisije za davanje saglasnosti na investicioni plan uz predlog mera za realizaciju zakupa u postupku ostvarivanja prava prvenstva zakupa poljoprivrednog zemljišta je 13. februara 2017. godine, uputila Javni poziv o uslovima za ostvarivanje prava prvenstva zakupa poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini na teritoriji Republike Srbije i dokumentaciji koja se dostavlja uz zahtev za ostvarivanje prava prvenstva zakupa. Prema nezvaničnim informacijama na taj poziv javilo se 150 zainteresovanih investitora.

S. Gluščević