banner-image

Blitva, zdrava i laka za uzgoj

   Blitva je dvogodišnja biljka. U prvoj godini razvija dubok i razgranat koren  u gornjem delu zadebljan, skraćenu stabljiku i rozetu lišća. U drugoj godini razvija se razganata cvetna stabljika visine do 1,2 m.

   Blitva se gaji radi lišća. Najčešće se koristi kuvana u malo vode i začinjena maslinovim uljem i belim lukom, ali se može pripremati na druge načine zajedno s drugim vrstama povrća. Može zameniti  spanać.Može se zamrzavati na isti način kao spanać. Naročito je dobra za regulisanje probave, dobar je diuretik, a preporučuje se protiv malokrvnosti. Hranljivija od spanaća i zelja.

   Nema velike zahteve prema zemljištu i klimi. Minimalna je temperatura klijanja 5 °C, a optimalna 16 – 24 °C. Pri nižim temperaturama  5 – 10 °C biljka sporo raste, a optimalna temperatura rasta je 16 – 20 °C.

   Blitvi  je potrebno osigurati dovoljnu količinu vode, posebno u područjima gdje se javlja manjak padavina ili su one neravnomerno raspoređene.  Blitva je otporna na sušu, ali da bi se ostvarili optimalni prinosi smatra se da je tokom vegetacije potrebno  2 – 5 navodnjavanja, posle kojeg se plitko okopava usev.

   Blitva nema velike zaheve prema zemljištu, ali najbolje uspeva na dubokim strukturnim zemljištima povoljnog vodnog i vazdušnog režima sa pH vrednosti 6 do 8. Podnosi blago zaslanjena zemljišta.

   Ne podnosi monokulturu. Na istoj parceli ne sme se gajati najmanje 3 godine, a isto tako ni jedna kultura iz roda Beta.  Preporučuje se gajenje  nakon kulture đubrene organskim đubrivima.  Blitva ima dubok koren i može koristiti vodu iz dubljih slojeva,  duboka obrada zemljišta se obavlja  na 30 – 40 cm, a predsetvena priprema mora omogućiti  odgovarajuću i ujednačenu dubinu sjetve. Za ranu prolećnu setvu prikladne su uzdignute gredice.

   Ishranu biljaka blitve vršiti na osnovu agrohemijske analize zemljišta. Pre setve ili sadnje đubri se sa 80 – 100 kg/ha fosfora i 50 do 100 kg kalijuma.  Prihrana azotnim đubrivom se može izvoditi u 3 – 4 navrata nakon berbe listova.

   Obično se direktno seje, ali za ranu proizvodnju može se gajiti i iz rasada proizvedenog u  zaštićenom prostoru.  Kada se gaji iz rasada seje se u mlake ili otvorene leje i rasađuje posle 30-50 dana.  Seje se sukcesivno od februara do jula, na dubini 2-4 cm sa 10-20 g semena na 10 m.  Gaji se na rastojanju između redova od 20-35 cm i u redu 20-30 cm. Često se mora proređivati kada je u fazi 1-2 lista.

   Blitva se obično ne gaji na velikim površinama, međurednom obradom se uništava korov, održava površinska struktura tla i čuva vlaga.

   Berba počinje oko 60 dana nakon setve ili oko 30 dana nakon presađivanja. U jednoj berbi ubira se po 2-3 lista po biljci. Berbe traju 2-3 meseca.  Za to vreme ostvaruju se prinosi od 30 do 60 t/ha kvalitetnog lišća (3-6 kg/m2). Pri gajenju na većim površinama za preradu blitva se može kositi kombajnima za spanać. U uslovima navodnjavanja moguća su 2 – 3 otkosa.  Lišće blitve treba što pre da se iskoristi po berbi. Ipak, može se sačuvati 7-12 dana u hladnjačama na 0 stepeni  i visokoj vlažnosti vazduha od 95-98%. U specijalnim uslovima, pri temperaturi od – 0,5 stepeni C i atmosferi sa 2-3% ugljendioksida i 10% kiseonika, blitva može da se sačuva i do mesec dana.

(PSS AP Vojvodine)