Organsko pčelarstvo, proizvodnja u skladu s prirodom
Pčelarstvo kao značajna oblast poljoprivrede ima svoje mesto u organskoj proizvodnji i ispunjavanjem svih uslova i kriterijuma može da obezbedi veću proizvodnju i bolji kvalitet meda i drugih pčelinjih proizvoda. Ovaj način pčelarenja ima svoje prednosti, ali i nedostatke i ograničenja koja prate ovu proizvodnju. Prednosti ovog vida pčelarenja su čisti, kvalitetni i zdravstveno bezbedni pčelinji proizvodi, bez štetnih rezidua. Organska proizvodnja je zahtevna i traži značajna ulaganja, znanje i primenu specifičnih principa proizvodnje. Pčelinji proizvodi mogu dobiti sertifikat samo ako su svi uslovi ispunjeni tokom procesa konverzije koji traje namanje godinu dana.
Prostor na kome se nalaze pčelinjaci i površina koju obilaze pčele moraju odgovarati uslovima organske proizvodnje i biti registrovani zajedno sa pčelinjakom.
Košnice se prave od prirodnih materijala koji ne mogu da dovedu do kontaminacije životne sredine ili pčelinjih proizvoda. Prilikom dezinfekcije košnica dozvoljeni su fizički tretman vodenom parom i direktno izlaganje plamenu.
Organskim pčelarskim proizvodom smatra se samo onaj koji je proizveden uz primenu metoda utvrđenih pravilnikom. To znači da lokacija pčelinjaka mora obezbeđivati dovoljno prirodnog nektara, medne rose, polena za pčele i pristup higijenski ispravnoj i čistoj vodi.
U prečniku od tri kilometra trebalo bi da se nalaze usevi koji se proizvode organski ili da je pčelinjak okružen prirodnom vegetacijom kao izvorom nektara. Dozvoljena je i blizina useva koji su tretirani sredstvima koja ne utiču znatno na životnu sredinu i ne mogu značajno štetiti kvalitetu organskog meda. Organski pčelinjak mora se nalaziti van urbanih centara i biti udaljen najmanje jedan kilometar od saobraćajnica, industrijskih postrojenja, deponija, pogona za uništavanje otpada i površina pod konvencionalnom poljoprivrednom proizvodnjom.
U organskom pčelarenju je zabranjeno sakupljanje meda i drugih pčelinjih proizvoda uništavanjem pčela u saću. Zabranjeno je i odsecanje krila matici. Dozvoljena je zamena matice koja uključuje i ubijanje stare. Zabranjeno je uništavanje trutovskog legla, osim u slučaju pojave Varroa destructor.
U dimilicama za pčele dozvoljena je upotreba netretiranog drveta i prirodnih goriva (pečurke, osušena netretirana piljevina).
Veštačka ishrana pčela dozvoljena je samo u ekstremnim klimatskim uslovima. U tom slučaju prihranjuju se medom iz organske proizvodnje, a po mogućnosti sa iste proizvodne jedinice. Usled klimatskih uslova koji mogu izazvati kristalizaciju meda, dozvoljeno je korišćenje organski proizvedenog šećernog sirupa ili organske šećerne melase, ali samo uz odobrenje nadležnog organa.
U tretmanu protiv Varroa destructor mogu se koristiti mravlja kiselina, mlečna, sirćetna i oksalna kiselina, kao i biljni preparati (mentol, timol, eukaliptol ili kamfor). Košnice pčela koje se tretiraju hemijski sintetizovanim alopatskim medicinskim proizvodima smeštaju se u izolaciju tokom trajanja tretmana. Posle završenog tretmana, sav vosak se menja organski proizvedenim voskom i određuje se prelazni period od godinu dana.
U slučaju kada se primenjuje veterinarsko-medicinski proizvod za lečenje pčela, podaci o dijagnozi, dužini tretmana i karence moraju biti dostavljeni ovlašćenom licu pre izdavanja sertifikata za proizvod organske poljoprivrede.
Prevencija bolesti u organskoj pčelarskoj proizvodnji zasniva se na primeni preventivnih mera kojima se povećava otpornost prema bolestima i sprečavaju infekcije. U ove mere ubraja se sistematska kontrola košnica i trutovskog legla, obezbeđivanje dovoljne rezerve polena i meda u košnicama, redovna dezinfekcija materijala i opreme u određenim intervalima. Takođe, i uništavanje kontaminiranih materijala i njihovih izvora, kao i redovna zamena pčelinjeg voska i zamena matica.
Dipl. inž. Nemanja Konstantinović
PSSS „Kruševac“