banner-image

Kajsija platila najveći danak mrazu u niškom kraju

Gradska uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj grada Niša objavila je rezultate stručnog pregleda čiji cilj je bio utvrđivanje stanja voća i vinove loze na ovom terenu. Generalno su uočene posledice mraza na svim voćnim vrstama. Intenzitet mraza je različit,  odnosno nije se isto manifestovao na svim voćnim vrstama. Takođe, veliki uticaj na posledice mraza ima i mikro lokalitet gde se voćnjak nalazi. Pored posledica mraza primetna je i velika zakorovljenost voćnjaka na šta su uticale česte padavine i nemogućnost ulaska mehanizacije u voćnjake.
Posledice kasnog prolećnog mraza izražene su kod koštičavih voćnih vrsta prvenstveno kod kajsije gde su štete na mnogim lokalitetima i do 100 %.  

Nakon šteta od mraza koja je pretrpela, kajsija deluje jako iznureno pa su moguće i druge posledice tokom vegetacije (apopleksija). Na lokalitetima gde se kajsija delimično održala (Čegar, Gornja Trnava, Malča…) primetno je odbacivanje dela roda (opadanje), na plodovima su vidljivi tragovi mraza (rđasta prevlaka) što će umanjiti njihovu tržišnu vrednost.
Kod breskve nije bilo značajnijih posledica od mraza na lokalitetima gde se najviše gaji (Gornja Trnava, Matejevac) a tamo gde je bilo posledica ostale su samo kasne sorte nektarine (Hum).
Kod šljive je uočen umanjen rod naročito kod čačanskih sorti i to na način da u prizemnom delu krošnje nema plodova dok ih delimično ima u vršnom delu. Ovo je izraženo u ataru sela Hum, Brenica i Kamenica kao i na nekim lokalitetima u Velepolju. Očekivani prinos kod šljive je oko 60-70%.
Na višnji nema velikih posledica od mraza,  očekivani prinos je oko 80% . U atarima G. Trnave, Donjeg i Gornjeg Matejevca očekuje se pun rod. U nižim lokalitetima oko Nišave i Morave štete su i do 90% (Lalinac, Lalinske pojate…). Primećena je pojava pegavosti lista (Blumeriella jaappi) koja zbog nestabilnog vremena može da se značajno proširi i nanese veliku štetu u narednoj godini. Pored pegavosti lišća primećeno je i prisustvo štetočine žilogriza, ali u manjoj meri nego prethodnih godina na šta su uticala vlažna leta i jake zime prethodne dve godine. Preporuka je da se obrati pažnja na pegavost i nastavi tretiranje insekticidima protiv žilogriza u toku leta i jeseni.
Trešnja na nekim lokalitetima sa nižom nadmorskom visinom (Donja Trnava, Vrtište, Čamurlija, Matejevac) je pretrpela štete i do 100% dok je na ostalim lokalitetima prinos zadovoljavajući. Kao i kod višnje zbog nestabilnog vremena prinećena je pojava pegavosti lista. Preporuka je obratiti pažnju na pojavu grinja i tretirati protiv pegavosti.
Kod jabuke nema posledica mraza dok  je izražena pojava čađave krastavosti.
Orah je mnogim lokalitetima pretrpeo veliku štetu u vidu potpune ili delimične defolijacije i nedostatka roda.  Takođe, na pojedinim lokalitetima mladi zasadi su potpuno izmrzli. Očekuje se umanjen prinos i do 70%.

Jagoda-rane sorte su pretrpele posledice mraza u smislu izmrzavanja cvetova i deformiteta ploda kao i posledice nestabilnog vremena u vidu pojave truleži tako da je rod umanjen oko 50%.  Kod kasnijih sorti ove pojave su značajno manje izražene.
Vinova loza  je takođe pretrpela značajnu štetu naročito mladi zasadi kao i oni čiji su uzgojni oblici na zemlji. Kod mladih zasada došlo je do izmrzavanja listova i lastara i sada izbijaju novi što znatno opterećuje mlade čokote, a desetak posto je u potpunosti izmrzlo. Kod vinove loze očekuje se umanjen prinos oko 60 %.

Da bi se ublažilo loše kondiciono stanje voća i štete izazvane mrazom u narednom periodu neophodno je obratiti pažnju na adekvatnu folijarnu prihranu  i zaštitu od bolesti i štetočina.

Pregled su obavili Zoran Dušanović, Ivan Petković i Mališa Radovanović koji su obišli atare sela: Hum, Brenica, Kamenica, Gornji i Donji Matejevac, Malča, Sićevo, Lalinac, Vukmanovo, Gabrovac, Sečanica, Supovac, Mezgraja, Donja Toponica, Donja i Gornja Trnava, Velepolje i Vrtište.