banner-image

Država se punom parom sprema za IPARD

Srpskoj poljoprivredi je na raspolaganju do 2020. godine 175 miliona evra iz IPARD fondova, ali se još ne može tačno reći kada će ta sredstva moći da se koriste, izjavio je danas savetnik ministra bez portfelja zaduženog za evropske integracije Danilo Golubović.

Golubović je na skupu „Na putu ka EU-Poglavlje 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj)“ kazao da ne želi da se u javnosti više „licitira datumima“ kada može da se očekuje da Srbija koristi sredstva iz pretpristupnih fondova EU za poljoprivredu, kao što se to do sada radilo.

„U ovom trenutku otklanjamo nedostatke koje su uočili revizori Evropske komisije (EK). Vlada Srbije je napravila IPARD grupu na čelu sa Ministarstvom finansija i svakih 14 dana se analizira šta je do sada urađeno, a urađeno je dosta i sada stvari idu u dobrom pravcu“, kazao je Golubović

Prema njegovim rečima, trenutno se vrši rekonstrukcija zgrade gde će biti Uprava za agrarna plaćanja (UAP) i taj posao treba da bude kompletno završen do kraja avgusta, a radi se i na edukaciji novozaposlenih u toj upravi, kao i na otklanjanju drugih uočenih nedostataka kako bi EK mogla u septembru ponovo da se pozove u reviziju.

„Ne želimo više ništa da predviđamo, jer pojedine stvari ne zavise samo od nas, već i od onih koji će vršiti kontrolu“, rekao je Golubović.

Nedovoljna razvijenost kapaciteta UAP je, prema ranijim podacima, bila jedan od nedostataka koje je utvrdila EK .

Srbiji je kroz mehanizam Programa predpristupne pomoći zemljama kandidatima EU IPARD od 2014.do 2020. godine na raspolaganju 175 miliona evra i taj novac je namenjen za projekte unapređenja poljoprivredne proizvodnje.

Uslov za korišćenje IPARD sredstava bio je da Srbija preuzme nadležnost za procedure za trošenje fondova kroz takozvani decentralizovani sistem, koji znači da srpske vlasti od EK preuzimaju odgovornost za procedure poput tendera i drugih postupaka za korišćenje novca, kao i da se UAP osposobi i pojačaju njeni kapaciteti.

Na današnjem skupu u EU info centru je rečeno i da je zajednička poljoprivredna politika EU jedna od najznačajnijih oblasti, kako u pogledu broja propisa koji regulišu tu oblast, tako i u pogledu udela poljoprivrednog budžeta koji je veoma visok i iznosi nešto manje od 40 odsto ukupnog budžeta EU.

Rečeno je i da je glavni cilj Zajedničke poljoprivredne politike da se obezbedi stabilno snabdevanje tržišta poljoprivrednim proizvodima po pristupačnim cenama kao i odgovarajući prihod za poljoprivredne proizvođače.

Za Srbiju, u procesu pregovora za pristup EU , poseban izazov, kako je zaključeno je da prilagodi administraciju i uskladi svoje propise sa EU, a rezultati tog usklađivanja u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja biće pristup tržištu EU sa preko 500 miliona potrošača, kao i uređenost proizvodnje , prerade prodaje poljoprivrednih proizvoda.

(Agencije)