banner-image

Žene, nosioci promena u zaštiti životne sredine

Arhus centar Novi Sad u partnerstvu sa Mladim istraživačima Srbije i EU info point NS, u okviru projekta “CSOCONNECT“ podržanog od strane REC (Regionalni centar za zaštitu životne sredine) organizovao je danas  okrugli čiji je cilj povećavanje razumevanja uloge žena u reformama koje donosi primena EU acquisa u oblasti životne sredine. U okviru programa uvodničarke su bile žene predstavnice institucija sa pokrajinskog i lokalnog nivoa, koje su aktivne u oblasti rodne ravnopravnosti i zaštite životne sredine.

Kao uvodničarke prisutnima su se obratile Biljana Viduka, menadžerka kancelarije EU Info point Novi Sad, predsednica Arhus centra Novi Sad, Radoslava Stupar, predsednica Odbora za ravnopravnost polova u Skupštini AP Vojvodine Ana Tomanova i pomoćnica pokrajinskog sekretara za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova, Svetlana Selaković ističući da je važno jačati saradnju, partnerstvo na polju i oblasti zaštite životne sredine, posebno na lokalnom nivou kako bi se povećala participacija žena.

O primerima dobre prakse govorile su žene koje imaju iskustva i dale su doprinos u rešavanju određenog problema ili realizaciji određenog projekta, Dragana Keravica iz JVP Vode Vojvodine, Jelena Mićić iz Opštine Pećinci i Rosa Stiković iz Opštine Beočin.

Danas je podršku diskusiji dao, svojim dolaskom i šef Delegacije EU u Srbiji, Sem Fabrizi, koji je ovom prilikom istakao: ’’Ja sam danas ovde došao da čujem vaša stanovišta, odnosno kako vi možete da doprinesete boljem kvalitetu života. U agendi Evropske unije zaštita životne sredine je jedan motor koji predstavlja inovacije, donosi porast privrednog rasta i otvara nova radna mesta. Na ovakvim skupovima kakav je ovaj događaj, predstavnici institucija, stručnjaci iz najrazličitijih oblasti pokazuju u debatama kako je pitanje zaštite životne sredine jedna sveobuhvatna tema koja prožima veliki broj oblasti. Kada je reč o našoj pomoći koju pružamo Srbiji u domenu životne sredine, pomoć je dvostruka. Sa jedne strane se odnosi na pomoć u izradi legislative. Sa druge strane, drugi način na koji pomažemo je tako što izdvajamo značajna sredstva za vrlo konkretne infrastrukturne projekte namenjene za prečišćavanje otpadnih voda, upravljanje otpadom isl. Od 460 miliona EUR koliko smo izdvojili za Vojvodinu samo na ekološke projekte koji se odnose na životnu sredinu, izdvojeno je 45 miliona evra’’ – rekao je Fabrizi.

U okviru debate učesnici su izneli probleme, predloge I ideje kako doći do rodno osetljivog planiranja I delovanja u oblasti životne sredine. Usvojene su preporuke koje će biti upućene institucijama, javnom I privatnom sektoru. Glavni zaključak skupa je da je veoma važno jačati kapacitete zaposlenih u lokalnim samoupravama da se aktivno bave pitanjima uključivanja žena u oblasti zaštite životne sredine, te da treba pokrenuti umreževanje I sradnju institucija na svim nivoima uz davanje značajne uloge nevladinim organizacijama u ovoj oblasti.