banner-image

Razvoj alternativne, fer ekonomije, smanjuje društvene razlike

U vremenima ekonomskih kriza, ljudsko društvo je uvek nalazilo odgovor u pukoj trampi, kompenzaciji, više nego u globalizovanim sistemima koji su uglavnom išli na ruku veleposednicima, današnjim kapitalistima i tajkunima. Tako je i danas, kada se širom sveta razvijaju takozvane alternativne ekonomije, ubrzano šireći svoj uticaj putem novih tehnologija, prvenstveno sredstava komunikacije kao što je internet.

Jedna novija verzija alternativne ekonomije koja ubrzava svoj rast i povećava vrednost svoje valute je “Fer kop”, sa novčanom jedinicom nazvanom ferkoin. Svaka sličnost sa terminom bitkoin je namerna, samo što ljudi iz “Fer kop”-a bitkoin nazivaju revolucijom, a ferkoin evolucijom. 

– “Fer kop” je društveno-ekonomski sistem koji želi da izgradi infrastrukturu i logističku podršku za fer ekonomiju. Želimo postkapitalističko društvo. “Fer kop” je otvorena, globalna kooperativa, samoorganozovana, koristeći internet i funkcionišući van okvira države i centralnih institucija kao što su banke i vlade – priča za “Dnevnik” Nikola Burić, član Zadruge “Fer kop”, inače inženjer zaštite prirodne sredine koji trenutno živi u Švajcarskoj, gde je ovog leta održano niz radnih kampova posvećenih razvijanju ideje alternativnih ekonomija, bilo da je reč o privredi, baštovanstvu, ekologiji, softveru… – Naš cilj je da napravimo tranziciju ka novom svetu, smanjujući ekonomske i društvene razlike između ljudi koliko god je to moguće. Da smanjimo jaz između “bogatog severa” i “siromašnog juga”, a samim tim da se bogatstvo koje stvaramao svakodnevno ulažući naš rad, vreme i energija, distribuiraju na fer i korektan način.

U centru ove pomalo idealističke težnje, urođenje ljudima od pamtiveka, stoji radikalna reforma monetarnog sistema. Zato je na tragu bitkoina, valute koja polako ali sigurno preuzima primat nad trdicionalnim valutama kao što su dolar, franak, evro, stvorena kriptovaluta ferkoin, koja već ima svoju internet banku, svaki korisnik svoj virtuelni novčanik, omogućavajući redistribuciju plodova rada u cilju stvaranja novih lokalnih i globalnih ekonomskih sistema.

– Revolucionarna tehnologija koja koristi takozvani “blokčejn”, niz akcija i interakcija između različitih korisnika, posle određenog vremena, u našem slučaju posle tri minuta, ulazi u arhivu. Ako svi komuniciramo sa bankom kao centralnim sistemom, svi dobijamo protok informacija od korisnika ka banci, koja redistribuira sve transakcije u različite blokove. Blokčejn tehnologija omogućava decentralizovan sistem, svaki korisnik može direktno da komunicira sa drugim korisnikom bez kontrole, nadzora i mogućnosti za razne sumnjive transakcije – trudi se da objasni apstraktnu novu tehnologiju sticanja novca kao zajedničkog kapitala Nikola Burić iz “Fer kop”-a. – Trenutna vrednost jednog ferkoina je 0,2 evra. Kada smo krenuli, bila je 0,05 evra, a poređenja radi, bitkoin je imao minimalnu vrednost u koju niko nije verovao, dok ljudi nisu shvatili njegove benefite i vrednosti. U jednom trenutku, bitkoin je imao vrednost 3.000 dolara, ali kao špekulativna valuta, bitkoin je podlegao zakonima tržišta, ponude i potražnje. Vrednost ferkoina određuje zajednica, to jest zadruga. Mi imamo otvorene skupštine kojima svako može da pristupi, promovišemo saradnju, a ne nadmetanje. Tu se razlikujemo od većine postojećih institucija koje dominiraju. Mi želimo novi decentralizovani ekonomski sistem koji će biti izgrađen odozdo, snagom pojedinaca koji se uključe u ovaj pokret. Vrednost frekoina se zasniva na količini uloženog rada, vremena i tehnologije, znanja, resursa, na kraju krajeva i novca koji je uložen u razvoj valute. U mnogim delovima sveta već postoje kooperative i proizvođači, firme koje nude svoje usluge, resurse i zauzvrat zarađuju ferkoine, podižući njegovu vrednost na tržištu. Na internet platformama i menjačnicama za kriptovalute, ferkoin trenutno ima vrednost od 0,4 evra. A mi je cenimo 0.2 evra, jer ne želimo da omogućimo samo bogatima da kupuju ferkoin, nego i ostalima.

“Fer kop” je jedan od pokreta “od korena” (grasrut). Od pojave svetske ekonomske krize evidentan je rast takvih inicijativa, od kojih su neke već globalno poznate, kao što su “Okjupaj Volstrit” “15m”, “Anonimusi”… Ovi pokreti i inicijative počivau na izgradnji direktne demokratije i donošenja odluka putem konsenzusa, otvorenih skuština, plenuma, u okviru kojih se čuje svaki pojdinačni glas, prigovor, argumentacija.

Internet aplikacija “Telegram” je osnovno sredstvo međunarodne komunikacije, a internet sajtovi “Fer kop”-a su otvorene platforme za saradnju, zasnovanu na legalnom entitetu “Fridom kop”, registrovanom u Evropi. “Fridom kop” je do sada već pomogao ljudima iz Grčke, Brazla, Španije, da se samozapošljavaju i samim tim izbegnu represivne državne mere štednje ovih država. U okviru ovih alternativa, ljudi legalno nude svoje usluge, otvaraju račune i naplaćuju rad, bez plaćanja poreza i doprinosa.

Nikola Burić objašnjava da postoje tri osnovna principa na kojim počiva rad “Fer kop”-a: integralna revolucija (odnosi zasnovani na slobodi, suverenitetu, javnosti, zajedničkom dobru, saradnji), “Pir tu pir” model (mreži poverenja, podrške, solidarnosti, razumevanja), hakerska etika (besplatne i dostupne informacije). U ovim okvirima, svi bi trebali da budu jednakih šansi da ostvare kapacitete i potencijale, bez obzira na rasu, godište, pol, pozicije u društvu.

Serija letnjih kampova u Švajcarskoj, u koju su bili uključeni i “fer kooperativci” iz Vojvodine, trajali su do 22. septembra. Prvi je za početnike koji su tek sad stupili u kontakt sa informacijama o funkcionisanju novog sistema. Drugi je bio vezan za žene, u želji da se smanji jaz polne diskriminacije. Treći kamp je posvećen razvoju otvorene platforme za kooperaciju, gde su definisani planovi za narednu godinu, a četvrti je vezan za formiranje globalnog nivoa upravljanja procesom razvoja fer zadruga.

Igor Burić

(Dnevnik)