banner-image

Mleko u Srbiji se ne kontroliše na prisustvo hormona

Kako pišu “Novosti” mišljenje stručnjaka je da su te analize skupe za proizvođače, ali da ne bi smele da budu skupe i za državu, koja bi to trebalo da radi u Nacionalnoj referentnoj laboratoriji. 

Uz to, odgajivači, genetičari i prerađivači, danas, u čitavom svetu, pa i kod nas, toliko „maltretiraju“ krave kako bi došli do što veće proizvodnje mleka da su gotovo dotaknute biološke granice, pa je zdravlje iscrpljenih krava muzara i te kako ugroženo. Na to ukazuje profesor Denis Kučević sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Po njegovim rečima, ono što Srbiji nedostaje jeste nezavisna nacionalna laboratorija za kontrolu mleka.

„I dalje mleko kontrolišu mlekare i to na prisustvo onih stvari koje se plaćaju, a to su sadržaj mlečnih masti, proteina, somatskih ćelija i ukupan broj mikroorganizama. Koliko i da li država ima uvid u tu kontrolu i da li u te rezultate možemo da se pouzdamo, ne znamo. Mlekare kontrolišu mleko na prisustvo antibiotika, ali ne i na hormone, jer to nije obavezno, kao ni na aflatoksine. Nezavisna laboratorija bi donela bolju kontrolu sirovog mleka, obezbedila bi regularnosti prilikom plaćanja i to bi bio stimulans za farmere da proizvode kvalitetnije„, poručuje Kučević.

Upotreba hormona bez zvaničnog veterinarskog recepta i dijagnoze je zabranjena, a da li se oni i daju, trebalo bi da zna veterinarska inspekcija. Ipak, hormon rasta može da poveća proizvodnju mleka i za 20 odsto.

„Krave se danas više maltretiraju da daju mleka nego ranije i to je tako svuda u svetu. U Srbiji je tek oko 20 odsto krava u kontrolisanim uslovima, sve ostale su u slobodnom uzgoju, gde ima mnogo više ukrštanja rasa. U odnosu na EU, naša zemlja i dalje nije na zadovoljavajućem nivou, jer krave u okruženju daju od 7.500 do 8.000 litara mleka godišnje. To je još fiziološki normalno. U Izraelu ta proizvodnja dolazi i do 11.000 litara mleka godišnje po kravi“, objašnja sagovornik „Novosti“.

Selekcijom rasa dobili smo krave koje imaju visoku proizvodnju mleka, ali smo izgubili deo koji se odnosi na reprodukciju. Tako, ukoliko bi trebalo posle teljenja da ostanu bremenite za 80 dana, one to ne mogu, već je potrebno da prođe 130 dana. Krave koje daju mleko imaju slabe noge, probleme sa papcima, manje su otporne prema određenim bolestima, lošije podnose visoke temperature.

U upravi za veterinu Ministarstva poljoprivrede ukazuju da proizvođači i prerađivači mleka imaju obavezu da na osnovu sopstvenih planova samokontrole vrše ispitivanje mleka na prisustvo mikroorganizama, antibiotika, zabranjenih supstanci, teških metala i ostalih supstanci, koje putem mleka mogu imati uticaja na zdravlje ljudi. Analizu mleka radi laboratija koja za to poseduje određenu akreditaciju metoda i opreme.

Kako tvrde, u mleku se ne ispituje prisustvo hormona, jer se oni preko mleka ne izlučuju, pa ih je nemoguće utvrditi.

„Zato se kontrolno ispitivanje hormona vrši u urinu i jetri krava i junadi kao deo državnog monitaringa koje vrše veterinarski inspektori“, dodaju u Upravi.

Na Nacionalnu laboratoriju za kontrolu mleka čeka se već godina. Ministarstvo poljoprivrede je nedavno objavilo konkurs za zapošljavanje u Nacionalnoj laboratoriji. Za njeno opremanje izdvojen je novac iz budžeta Evropske unije i Srbije

(021)