banner-image

Počinje TV serijal Naše imanje

Prvi program Radio televizije Vojvodine Program počeo je da emituje prvi humanitarni serial posvećen poljoprivredi pod nazivom „Naše imanje“. Reč je o serijalu u kojem je učestvovalo šest porodica koje se bave poljoprivredom, a  čija imanja ne prelaze veličinu od 10 hektara.

Svaka porodica je za realizaciju ovog projekta ustupila po jedan hektar svoje zemlje, gde je uz stručni nadzor i pomoć sponzora posejana intenzivna poljoprivredna kultura, od koje je zarada višestruko veća nego kod ratarskih kultura. Tokom godinu dana druženja, stručnjaci su edukovali domaćine o tome kako da od poljoprivede zarade više i na koji način da unaprede porodičnu proizvodnju i razviju agrobiznis.

Sponzori emisije su se pobrinuli da se za svako od šest imanja uradi analiza zemljišta, detaljan plan rada, priprema zemlje, kopanje bunara, postavljanje sistema za navodnjavanje, setva uz najkvalitetnije sorte i savremenu mehanizaciju, pravovremeni tretmani u vidu zaštite i adekvatne prihrane i konačno, ubiranje plodova i plasman robe na tržište

„U poljoprivrednu proizvodnju u okviru serijala uloženo je 35.000 evra, u kopanje bunara dodatnih 10.000 evra što čini sumu od 45.000 evra. Porodice su od prodaje useva ukupno profitirale oko 36.000 evra odnosno više od 4.200.000 dinara i taj novac ostaje njima. Osim novca, ostaje dragoceno znanje koje im preneto, bunari koji su iskopani, pumpe za navodnjavanje i semenska roba koju mogu koristiti za narednu sezonu. Mi smo se potrudili da učesnike naučimo da rade bolje, kvalitetnije i modernije, jer čvrsto verujemo da je zemlja najveća vrednost koju jedan narod poseduje i da ovako lepu zemlju treba da čuvamo, negujemo i da shvatimo da se od nje može živeti“, istakla je Aleksandra Švonja, autor i producent serijala.

„Naše imanje“ imaće 12 epizoda, koje će biti emitovane svake nedelje počev od 29. oktobra u 11.30, a domaćin odnosno voditelj serijala je poznati glumac Slobodan Boda Ninković.

Serijal nastoji da promoviše važnost stalnog usavršavanja, kulturnu baštinu i mesta koja se u njemu pojavljuju, ali i da podstakne mlade da se vrate na selo i pokrenu sopstvenu proizvodnju.