banner-image

Država 20 godina ne popisuje imovinu i omogućuje zloupotrebe

Nepunih mesec dana pre isteka roka za podnošenje prijava državne imovine najveći broj njenih korisnika, ni posle više od 20 godina, i nekoliko puta produžavanih rokova, nije obavio tu svoju zakonsku dužnost, a mala je verovatnoća će to uraditi do 31. decembra 2017, upozorava Mreža za restituciju.

Zbog tako neodgovornog odnosa prema državnoj svojini, od strane 700 javnih preduzeća u Srbiji, većine opština, gradova pa čak i uprave za poljoprivredno zemljište u okviru ministarstva poljoprivrede, Mreža za restituciju u Srbiji juče je uputila zahteve nadležnim ministrima pravde, finansija, poljoprivrede, kao i predsednici Vlade, za preispitivanje propisa koji se tiču građevinskog zemljišta u državnoj svojini, koje je ujedno i predmet najozbiljnijih zloupotreba, kao i potrebom izmena Zakona o vraćanju oduzete imovine i obeštećenja, radi uvođenja supstitucije.

Republička Direkcija za imovinu, nakon 20 godina postojanja, danas poseduje bazu podataka sa samo 135.000 jedinica popisanih nepokretnosti. Ilustracije radi, RGZ, koji je takođe zadužen za vođenje evidencije o imovini, poseduje bazu podataka u kojoj se nalazi skoro 25 miliona jedinica nepokretnosti, od kojih je značajan deo u javnoj odnosno državnoj svojini.

Za razliku od brojnih i značajnih ograničenja za građane koja postoje u postupcima restitucije, Zakonom o javnoj svojini, korisnicima državne svojine je omogućeno da bez ikakve naknade postanu i vlasnici i to bez ikakvih ograničenja, ukazuje Mreža za restituciju. Jedini preduslov, zakonska obaveza koja postoji još od 5. januara 1996. godine, je da prethodno podnesu prijavu javne svojine Republičkoj Direkciji za imovinu, što oni masovno ne čine.

Nadležnim ministrima i predsednici Vlade smo ukazali da su za potražioce oduzete imovine u restituciji, uvedena brojna ograničenja, rokovi, uslovi i kompleksne procedure kako bi dobili delić svoje imovine, koja je oduzeta tokom i nakon Drugog svetskog rata.

Mreža za restituciju predočava skandaloznu potvrdu v.d. direktora uprave za poljoprivredno zemljište koja pismeno potvrđuje da i danas u 2017. godini, ova uprava krši zakon i ne popisuje poljoprivredno zemljište u državnoj svojini kojim upravlja.

Podsetili smo da je u pitanju više od 700.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta. Ovakvo nepostupanje direktorke uprave je u potpunoj suprotnosti sa postupanjem i velikim angažovanjem ministra poljoprivrede koji se još  prvog dana svog mandata ozbiljno i otvoreno suprostavio uzurpatorima državnog zemljišta, kojima nesumnjivo odgovara nedostatak popisa javne svojine.

Dopisima je posebno ukazano na dugogodišnje masovno kršenje zakona od strane Republičkog geodetskog zavoda, koje se inteziviralo proteklih meseci, a izostanak reakcije nadležne ministarke Zorane Mihajlović kojoj je odavno upućen predlog za sprovođenje nadzora nad radom RGZ, zabrinjava.

(Agrosmart)