banner-image

Veće šanse za opstanak imali putnici Titanika nego naši ratari

Udruženje Pančevački ratari ocenilo je da „Vlada, kao ni ministar poljoprivrede ne poštuju, niti uvažavaju sopstvene zakone“.

-Kao što je objavljeno u medijima i javnom servisu, Vlada Republike Srbije je usvojila budžet za 2018 godinu, kojim je u prihodnom delu predvidela sredstva u visini od 1.178 milijardi dinara, a u rashodnom 1.207 milijarde dinara i koji će biti znatno veći od prošlogodišnjeg, obrazlaže udruženje u saopštenju za medije. – Poštujući, uvažavajući i primenjujući sopstvene zakone Vlada Republike Srbije je trebalo da izdvoji za agrarni budžet u 2018. godini 60 milijardi dinara, što iznosi pet odsto nacionalnog budžeta po važećem zakonu o podsticajima koji određuje minimalan iznos. Pošto je Vlada usvojila agrarni budžet od 40.5 milijardi dinara, jasno se vidi da nedostaje još 19.5 milijardi dinara.

Ministar poljoprivrede nema nikakvog osnova za izražavanjem zadovoljstva postignutim iznosom agrarnog budžeta za 2018. godinu, jer je veći iznos agrarnog budžeta za ovu godinu u visini od 43.778 milijardi dinara već potrošen i nedostaje još oko pet milijardi dinara za isplatu zaostalih subvencija poljoprivrednicima.

Sada je sasvim jasno da rebalansa budžeta za ovu godinu neće biti, pa će se agrarna dugovanja preneti u 2018. godinu i time značajno umanjiti već umanjen budžet za agrar. To će za posledicu imati veoma restriktivna sredstva za agrar, koji je na ,,izdisaju’’ i zbog ovogodišnje ekstremne suše zahteva mnogo više podrške države – stvaraocima novih vrednosti. Skupština Srbije će najverovatnije usvojiti ovakav predlog buđeta Vlade Srbije, jer je to već unapred ,,obezbeđeno’’, navodi se u saopštenju.

Cene padaju, vode u propast

U osvrtu na aktuelne događaje na berzi pšenice, kukuruza i soje Pančevački ratari upozoravaju da zabrinjavajuće padaju cene svih najvažnijih ratarskih kultura u odnosu na prošli mesec. Nakon ekstremne suše i značajno umanjenog roda nije došlo do povećanja cena, već se dešava suprotno i već sad alarmantno ukazuje da se dešava nešto nelogično.

-Podsetimo se sušne 2012 godine, kada su cene osnovnih ratarskih kultura izgledale u septembru i oktobru mesecu ovako: kukuruz se sa njive prodavao za 27-28 dinara po kilogramu, pri prosečnom rodu od 4 tone po hektaru, a sada je otkupna cena iz ambara 17-18 dinara pri prosečnom rodu od jedva 3 tone po hektaru, Suncokret je bio 55-56 dinara po kilogramu pri većem rodu od ovogodišnjeg, a sada je 36 dinara kilogram, Pšenica je bila 27 dinara po kilogramu, a sada 17-18 dinara, dok je soja bila 67dinara po kilogramu, što je 25-30 dinara bilo više nego sada. Sve navedene cene su bez uračunatog PDV-a – kaže se u saopštenju.

Dodaje se da je 2012. godine kurs dinara prema evru bio oko 100, a sada je 120 dinara. Dizel gorivo je bilo 50 odsto jeftinije, kao i sav ostali repromaterijal za ratarsku proizvodnju.

Ratari su 2012. godine imali subvencije u visini od 12.000 dinara po hektaru na površini od 100 hektara, a sada svega 4.000 dinara po hektaru, na svega 20 hektara površine. Iz gorenavedenih činjenica jasno se vidi da su subvencije ratarima umanjene za 15 puta – ukazuju Pančevački ratari. 

Ovo ne bi preživeli ni najbolji nemački ili drugi zapadnoevropski farmeri. Imajući u vidu ove podatke i činjenice dolazimo do mnogo jasnije slike katastrofalne finansijske situacije sadašnjeg stanja naših poljoprivrednika – ratara. S toga upozoravamo da bilo kakva administrativna intervencija države u pravcu daljeg pogoršanja ove katastrofalne finansijske situacije, s obzirom da lobisti, veletrgovci žitaricama, javno predlažu potpunu besmislenu intervenciju države za veštačko obezvređenje kukuruza, smatramo da može izazvati pravi cunami nezadovoljstva ratara, koji i bez tih besmislica nemaju realnu šansu da prežive 2018. godinu i obnove proizvodnju na nivou proste reprodukcije sa restriktivnom primenom agrotehnike. Veće šanse za spas su imali nesrećni putnici sa Titanika posle udara u ledeni breg od naših manjih i većine srednjih gazdinstava ratara – navodi se u saopštenju.

Dati mladima da kupe 20 hektara na kredit od 20 godina

-Kada je o dešavanjima u vezi sa državnim poljoprivrednim zemljištem u srednjebanatskom okrugu reč, osuđujemo ponašanje lokalne samouprave koja nije ni uzela u obzir vitalne egzistencijalne interese poljoprivrednika – ratara sa te teritorije. Imajući u obzir sadašnji važeći zakon o poljoprivrednom zemljuštu, lokalna samouprava donosi odluku o prodaji državnog poljoprivrednog zemljišta do 20 hektara sa rokom otplate od 10 godina. Takva odluka još ne postoji ni u jednoj lokalnoj samoupravi u Srbiji – ocenjuju Pančevački ratari.

Stoga Udruženje predlaže da se u novom zakonu o poljoprivrednom zemljištu odluka donosi na nivou države koja po sadašnjem zakonu ubire prihod od prodaje, jer lokalne samouprave nemaju nikakvog ekonomskog interesa, jer bi time izgubili 40 odsto sredstava koje zakupom sada ostvariju. Jedini pravi investitori u državi su naši pogotovo mladi poljoprivrednici koji bi kupili 20 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, sa otplatom na 20 godina, uz jedan odsto kamate godišnje. To je budućnost naše poljoprivrede, a ne lažni ratari, koji u sopstvenoj matičnoj zemlji poseduju nula (0) hektara poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu, a ovde se predstavljaju kao farmeri i investitori.

(Agrosmart)