banner-image

Tehnologija proizvodnje praziluka

Praziluk je stara gajena biljna vrsta. Jestivi deo biljke su lisni delovi, naročito oni koji formiraju lažno stablo sa slabo zadebljalim donjim delom koji čini sitnu lukovicu. U svežem stanju koristi se kao salata, kao začin za razna jela, a koristi se i u suvom stanju zimi i u rano proleće, kad nema dovoljno drugog svežeg povrča. Praziluk je bogat beta-karotenom i vitaminom C, za vreme njegovog čuvanja vitamini iz listova prelaze u lažno stablo.

           Plodored

          Praziluk u plodoredu dolazi na prvo mesto, izuzetno dobro reaguje na đubrenje stajnjakom. Na istu parcelu može doći nakon  četiri godine, ne treba ga smenjivati sa biljkama iz iste familije. Dobri predusevi za praziluk su pšenica i leguminoze.

          Obrada zemljišta

         Ako se praziluk gaji kao glavni usev onda je potrebno orati duboko u jesen, na 30 do 40 cm dubine.Naredne godine u martu vrši se površinska priprema zemljišta. Ako se planira postrna proizvodnja, tada se po skidanju preduseva, npr. graška, ore plitko na 20 cm i odmah zemljište površinski priprema.

            Đubrenje

          Praziluk dobro reaguje na đubrenje stajnjakom, u jesen se đubri sa 40 do 50 t/ha stajnjaka. Pri letnjoj sadnji đubri se sa nižim dozama, 20 do 30 t/ha zgorelog stajnjaka ili komposta. Prinosom do 10 t/ha praziluk iznosi 30-40 kg N, 10-15 kg P2O5, 30-40 kg K2O.Uobičajeno đubrenje je sa 100-120 kg/ha N, 80-100 kg/ha P2O5 i 120-140 kg/ha K2O. Pod osnovnu obradu unosi se jedna polovina do jedna trećina mineralnih đubriva, a pod površinsku pripremu jedna trećina fosfornih i kalijumovih đubriva i jedna polovina azota. Posebna pažnja poklanja se prihranjivanju ove kulture, prvo prihranjivanje obavlja se u fazi tri do pet listova, drugo u fazi debljanja lažnog stabla.

          Direktna setva

           Direktna setva praziluka retko se primenjuje, ako se planira direktna setva treba izabrati zemljišta čista od korova koja treba pripremiti do sredine marta. Setva se obavlja u dvorede ili četvororede trake, utroši se 2 do 2,5 kg semena po hektaru. U ovakvoj proizvodnji neophodno je proređivanje na razmak od 10 do 15 cm u fazi kada biljke imaju 2 do 3 lista.

         Proizvodnja iz rasada

Praziluk se češće proizvodi iz rasada jer to omogućava sadnju nakon skidanja ranih useva. Za  hektar rasada je potrebno 1 do 3 kg semena. Rasad se  proizvodi u lejama u toku 50 do 60 dana. Tople leje treba zasejati sredinom marta, najkasnije početkom aprila, a hladne u maju, junu i početkom jula. Najbolje je ako se seme poseje plitko , na 1 cm dubine i pokrije kompostom. Rasad je spreman za sadnju u fazi 3 do 4 prava lista, kada je visine 15 do 20 cm i debljine lažnog stabla 0,6 do 0,8 cm, mase oko 300 grama. Kad se rasađuje odsecaju se listovi na jednu četvrtinu visine i koren na dužinu 2 do 2,5 cm. Sadnja je kvalitetna kada se koren potapa u žitku masu zemlje i stajnjaka, radi boljeg ukorenjivanja. U novije vreme sve se više izbegava odsecanje listova i korena u cilju sprečavanja šoka biljke. Praziluk se sadi u redove na rastojanju od 50 cm i u redu na 10 do 15 cm. Redovi su u trakama, razmak između traka je 50 do 60 cm, između redova je 20 do 25 cm. Najbolje je saditi u brazde dubine 10 do 15 cm, u cilju dobijanja što beljeg lažnog stabla.

           Mere nege

    Pored prihranjivanja, praziluk se jednom do dva puta kultivira, redovno se zaliva, obično 3 do 5 puta sa po 35 mm vode. Ova biljka se i jednom do dva puta ogrće u cilju dobijanja belog lažnog stabla. Od herbicida se pri direktnoj setvi koristi Stomp . Zaštita od bolesti i štetočina je ista kao i kod crnog luka.

           Vađenje praziluka

      Praziluk se vadi mehanizovano ili ručno od juna pa sve do proleća, od faze 4 do 5 pravih listova pa na dalje. Praziluk ima dugu vegetaciju,  tehnološka zrelost zavisi od dužine i prečnika lažnog stabla. Naše tržište ceni duže i deblje lažno stablo. Prinosi praziluka su od 30 do 50 t/ha. Praziluk se dobro čuva, na temperaturi od 0 C sa 80 do 85% vlažnosti i dobro se transportuje.

Izvor:PSS Vojvodine