banner-image

Konoplja vraća stari sjaj

O blagodetima konoplje izlišno je govoriti ako se zna da je ljudi koriste odvajkada, bilo kao energent, građevinski materijal, važnu sirovinu u tekstilnoj industriji, u ishrani, kao lek… I za Vojvodinu je sve do pedesetih godina prošlog veka industrijska konoplja bila od velikog značaja – stotine ovdašnjih porodica živelo je od nje, mnogobrojne kudeljare pravile su i izvozile kanape i druge slične proizvode i slovile za ozbiljne proizvođače evropskog ranga. Vojvodina, odnosno Odžaci bili su epicentar berzanskih kretanja za celu Evropu, berza industrijske konoplje u ovom mestu diktirala je globalnu cenu i trendove u prodaji ove tražene industrijske biljke.

Neopravdano zaboravljena i potisnuta s vojvođanskih polja, industrijska konoplja počinje na ovim prostorima novi život. U malo drugačijoj, ali svakako ozbiljnoj ulozi.

Em se povećavaju površine pod ovom kulturom, em se širi spektar njenih prerađevina – konoplja polako grabi ka vrhu lestvice najvažnijih alternativnih ratarskih kultura. Zaslužno, možda i najzaslužnije za to je i Udruženje “Konoplja”, osnovana s ciljem da proizvođače informiše, edukuje i podstakne na gajenje ove biljke. Ujedno, da bude njihov glas tamo gde se kreira zakonski okvir za ovu industrijsku biljku. Poljoprivredna zadruga “Konoplja” osnovana je zbog potrebe da se organizuje proizvodnja industrijske konoplje, prerada i promet, tj. izvoz proizvoda. Zadrugari su pokrenuli i jedinstvenu proizvodnju jedinstvenih proizvoda okupljenih u brend “Gramina”.

Maja Timotijević, Foto: D. Marinović

 

-To je brend naše Poljoprivredne zadruge „Konoplja“, osnovane 2016. godine. Veoma smo ponosni jer smo za to vreme uspeli da napravimo deset proizvoda jedinstvenih na tržištu. Sve su to naši, domaći proizvodi, od početka do kraja – priča za „AgroFin“ dr Maja Timotijević, koja je pokrenula ovu inicijativu i nakon Udruženja osnovala i Zadrugu.

Kako kaže, pod okriljem Zadruge „Konoplje“, kao brend „Gramina“ nastali su proizvodi namenjeni ishrani – hladno ceđeno ulje iz semena i „proteini konoplje“, kao i kozmetički – sapuni, maske za lice, piling za lice i dve vrste krema, a iz cveta industrijske konoplje napravljeno je CBD ulje.

-Ulje iz cveta konoplje (CBD ulje) u svetu je doživelo ekspanziju i interesovanje potrošača za ovim proizvodom stalno raste. CBD ulje „Gramina“ je visokokvalitetno, nema psihoaktivnih supstanci, ima sve sastojke i osobine ulja od kanabisa o kojem se u poslednje vreme mnogo priča, a nema omamljujuće, psihoaktivno dejstvo, nema THC komponente. Naravno, urađene su sve analize i poseduje sertifikat Zavoda za sudsku medicinu, kao referentne ustanove – objašnjava naša sagovornica, čija se vizija, osmišljena nekoliko godina pre udruživanja proizvođača već otelotvoruje, postaje stvarnost i dobrobit i za one koji konoplju na svojim njivama gaje i za one koji konopljine proizvode koriste.

Dobra strana ove ideje uspešno pretočene u delo je i u tome što udružuje poljoprivrednike, a to je jedan od glavnih preduslova za opstanak manjih proizvođača na sve zahtevnijem tržištu. I ne samo to – u Zadruzi su i prerađivači koji dižu primarnu proizvodnju na viši stepen prerade i stvarajući proizvode korisne u ishrani, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji, daju konoplji veću vrednost. „Konoplja“ je, rečju, sve što bi jedna uspešna zadruga trebalo da bude.

– Svi proizvodi koji nose brend „Gramina“ su proizvedeni od sirovine naših proizvođača. Konoplja je uzgajana na imanjima kooperanata naše poljoprivredne zadruge, prerađena je u postrojenjima i objektima naših prerađivača. Kada je o analizama reč, angažovali smo referentne laboratorije i uljare koje imaju sertifikate za ceđenje ulja, mlevenje brašna… Naši proizvodi u ovom momentu mogu se kupiti samo preko sajta www.gramina.net, a uskoro će ih biti i u prodavnicama jer smo ovih dana dobili i potvrdu o registraciji iz Instituta za javno zdravlje Vojvodine za nekoliko proizvoda – kaže Maja Timotijević. – Potpuno smo zaokružili ciklus koji započinje setvom industrijske konoplje, preko prerade i izrade gotovih proizvoda do kontrolisane distribucije proizvoda do kupaca. Tako garantujemo najviši kvalitet naših proizvoda.

„Konoplja“ u preradi koristi domaću sortu „helena“ i francusku „fedoru 17“, čija zrna imaju najbolji prehrambeni sastav i sastojke u konopljinim proizvodima.

Maja Timotijević kaže da se nedavno ova zadruga registrovala i za organsku proizvodnju, preradu i promet, pa je i po tome jedinstvena.

-Kao Zadruga napravili smo brend i praktično zaokružili sistem. Iscedili smo ulje koje je stopostotno čisto, hladno ceđeno, na temperaturama do 40 stepeni bez bilo kakvih primesa. Ulje je odlično kako za ceo organizam, jer reguliše mnoge bolesti današnjice, dijabetes, povišeni pritisak i holesterol, tako i za kožu, kosu. Sa druge strane tu pogaču, koja je ostala posle ceđenja ulja, smo samleli, prosejali i napravili “proteine” od konoplje koji su fantastični za ishranu sportista, rekonvalescenata i onih koji žele da smršaju, zato što u sebi imaju visoko vredne proteine edestin i albuminine koji deluju na imuni sistem kao i svih 12 esencijalnih masnih kiselina i potpuno prirodne vitamine. Napravili smo i piling za lice na bazi konopljinog ulja koji sadrži samo ljuspice konoplje, potpuno čist i prirodan. Potom i masku za lice sa zelenom glinom i zeolitom, tri vrste sapuna, dve vrste krema…, objašnjava naša sagovornica.

Recimo i to da je, pre dve godine, odnosno pre osnivanja udruženja a potom i zadruge “Konoplja”, u Vojvodini bilo 60 hektara pod konopljom, a sada ih je 370.

-Do devedesetih godina prošlog veka, samo na području koje je “pokrivala” kudeljara u Apatinu bilo je 1.600 hektara pod industrijskom konopljom u Vojvodini. Do Drugog svetskog rata, a i kasnije, Vojvodina je imala oko 200 kudeljara. Nažalost, uništili smo sve tipove mašina, sve predionice – kaže za “AgroFin” nekadašnji predsednik komisije za konoplju Jugoslavije, direktor čuvene apatinske kudeljare Stjepan Keler.

Sve koristi ove biljke i ne mogu se nabrojati, veli on ukazujući na to da je bila dragocena i kao plodored na njivama.

-Imala je osobinu da svojim sklopom zatvori prodor sunčevih zraka i ne dozvoli da bilo koje seme ili biljka nikne, a zemljište je ostajalo čisto, nezakorovljeno. Zapravo, ona može da se primenjuje svake treće godine, kao čistač tla, tu nema upotrebe herbicida. A samo to je dovoljno da možemo da proizvodimo i jedemo zdravu hranu, što je u današnjim uslovima najveće bogatstvo – kaže Keler.

Izvor:AgroFin