banner-image

Završen međunarodni trening za unapređenje organske proizvodnje

Organski proizvođači i mediji iz  Srbije, Bosne i Hercegovine i Moldavije koji prate ovu oblast bili su  u periodu od 25. do 29. marta u stručnoj poseti i na treningu u Mađarskoj, u mestu Tata,  u okviru međunarodnog projekta Socijalno uključivanje i osnaživanje mladih kroz podršku razvoju centra za učenje u organskoj proizvodnji čiji je nosilac Centar za organsku proizvodnju u Selenči. Domaćin ovog skupa bila je mađarska organizacija Raba-Duna-Vag European Grouping for Territorial Cooperation, a cilj je bio da se njegovi učesnici osposobe da edukuju mlade poljoprivrednike u ovoj oblasti i podstaknu ih da pokrenu ili povećaju obim proizvodnje.

Učesnici treninga imali su priliku da čuju iskustva svih zemalja  uključenih u projekat o aktuelnom obimu, najzastupljenijim vrstama organske proizvodnje, državnim podsticajima u ovoj oblasti i drugom.  

Mađarska kao zemlja domaćin ovog skupa može da se pohvali relativno velikim površinama pod organskim usevima, koje trenutno iznose 190.000 hektara, odnosno 3,5 odsto ukupnih obradivih površina. Ujedno, proizvođači u ovoj državi, koja je članica EU od 2004. godine dobijaju značajne podsticaje za bavljenje ovom proizvodnjom, koji u proseku, u zavisnosti od vrste proizvodnje, iznose 500-700 evra po hektaru. Nacionalnim akcionim planom predviđeno je da u ovoj državi do 2020. godine bude 300.000 hektara u sistemu organske proizvodnje.

U Moldaviji, koja ima ukupno 2,5 miliona hektara svega nekoliko hiljada je pod organskim usevima. Ova država je svojevremeno imala 60.000 hektara u organskom stausu i to je bilo u vreme kada su proizvođači imali podsticaje za ovu vrstu proizvodnje. Pre dve godine, vlada Moldavije je ponovo uvela podsticaje u iznosu 40-50 evra po hektaru zavisno od toga da li je usev u punom organskom statusu ili u priodu konverzije, pa su i površine počele da rastu. Međutim  gotovo sva proizvodnja je prethodno ugovorena za inostrana tržišta, a tek mala količina ostaje u Moldaviji.

U BiH po zvaničnim statistikama trenutno ima  nešto više od 500 hektara u organskoj proizvodnji, mada se pretpostavlja da su ove površine veće i da iznose oko 900 hektara. Problem je što organski proizvođači u BiH ne dobjaju nikakve podsticaje i nije objedinjena agrarna politika u entitetima i Brčko Distriktu pa samim tim ni statistika ne može biti precizna. Od organskih proizvoda u BiH, najzastupljeniji su lekovito bilje i jagodičasto voće. U našoj zemlji, kao što je već poznato, pod organskim usevima ima oko 16.000 hektara i ovom proizvodnjom poljoprivrednici se najčešće bave na malim površinama, mada postoje i veći proizvođači.

Učesnici ovog skupa imali su priliku da, osim različitih iskustava, čuju brojna stručna predavanja, upoznaju se sa zakonskim okvirom u ovoj proizvodnji u EU i da posete farme koje se bave uzgojem biljaka i životinja, ali i njihovom preradom  po organskim principima.  Mađarski proizvođači, kako su sami rekli, svoje proizvode uglavnom prodaju lokalnno, zatim na budimpepeštanskoj pijaci organske hrane ili putem interneta i za njih u proseku ostvaruju 40-300 odsto veću cenu u odnosu na konvencionalne.

U projektu Socijalno uključivanje i osnaživanje mladih kroz podršku razvoju centra za učenje u organskoj proizvodnji pored Centra za organsku proizvodnju u Selenči, učestvuju i Regionalna razvojna agencija Senec Pezinok iz Slovačke (Regional Development Agency Senec Pezinok – RDA SP), Asocijacija regionalnih brendova iz Češke (Association of regional brands – ARB), Savez udruženja organskih proizvođača FBiH iz Bosne i Hercegovine (Federation of Associations of organic producers FB&H – FAOP),  Nacionalna agencija za ruralni razvoj iz Moldavije (National Agency for Rural Development), te Raba-Duna-Vag, evropska grupa za teritorijalnu saradnju iz Mađarske (Raba-Duna-Vag European Grouping for Territorial Cooperation – RDV EGTC).

Izvor:Poljoprivrednik