banner-image

Njive gurnuli u građevinsko zemljište, porez 100 puta veći

Skoro 800 poljoprivrednika iz okoline Novog Sada, dobilo je poreska rešenja uvećana više od sto puta u odnosu na prethodne godine, tvrde u udruženju „Futoški kupus“. Razlog – gradskom odlukom, porodične njive koje godinama obrađuju, preinačene su u građevinsko zemljište, na koje se plaća porez od više od 150 hiljada dinara po hektaru.

Na snimku vidimo možda buduću fabriku, kao i put kroz industrijsku zonu. Ako vam, ipak, sve još uvek liči na običnu njivu, niste jedini. Paori iz okoline Novog Sada u rešenju za porez saznali su da su zapravo vlasnici – građevinskog zemljišta.

„U zahtevu piše da podnesem zahtev da sam vlasnik građevinskog zemljišta na parceli toj i toj. Trenutno je njiva. U katastru piše njiva druge klase“, kaže poljoprivrednik iz Begeča Nikola Živanov.

Za tu njivu, porez su do sada plaćali manje od 1500 dinara po hektaru, a sada će ih stajati više od 150.000. Drugim rečima, cifra koju zarade prodajom trećine kupusa koji rodi na njivi te veličine, i to ne računajući njihove troškove.

„Mi ne možemo ni da proizvedemo koliki je porez. Mislim da osnovica za taj obračun nije dobro doneta, mi se zato i žalimo jer je to za nas neprihvatljivo. Nemamo mi tu računice nikakve, ama baš nikakve“, kaže poljoprivrednik iz Futoga Živan Kolarov.

Poljoprivrednici kažu – da je zemljište zaista građevinsko, imalo bi izgrađenu infrastrukturu. Ovako, ne mogu čak ni da ga prodaju, a ukoliko porez ne plate, neće moći da konkurišu za subvencije niti da overe zdravstvene knjižice. U gradskoj upravi, međutim, poreska rešenja za paore niko ne komentariše.

Kako je došlo do ovakve odluke, i da li će neko od nadležnih argumente poljoprivrednika uopšte uzeti u razmatranje, nismo uspeli da saznamo u gradskoj poreskoj upravi, iako smo pitanja poslalli pre više od nedelju dana.

Zbog promene iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište nisu ugroženi samo ratari, već i jedan nacionalni brend, navode u udruženju „Futoški kupus“. Skoro sva gazdinstva koja gaje prepoznatljivu sortu, po planu, uskoro mogu da očekuju bagere.

„Devedeset i nešto odsto postojbine futoškog kupusa je izgubljeno – dakle, proglašeno je građevinskim zemljištem i građevinskom zonom. Tako da tamo gde je kupus nastao, prosto će, u nekom periodu koji dolazi, biti neke zgrade, fabrike ili nešto. Mislim da je vrlo neodgovorno i da bi po tom pitanju gradski organi morali da preispitaju svoju odluku“, kaže Miroljub Janković iz udruženja „Futoški kupus“.

Za Jankovića, posebno je neodgovorno to što se sporna poreska rešenja odnose na prošlu godinu koja je svim paorima bila izrazito teška zbog suše, budući da od države nisu, kaže, dobili ni dinara pomoći.

(N1)