banner-image

Neprolazno doba lala u amsterdamskom muzeju

Najupečatljiviji simbol Holandije svakako su lale – prebogata prostrana polja ovog cveća neverovatan su prizor. Dok ih gledate, učinilo bi vam se da je bezmalo svih 1,5 milion hektara obradivih površina u ovoj zemlji prekriveno njima pa ne čudi to što svaka veća plantaža ima svoje „dane cvetnih polja“, festivale i slične manifestacije u čast lalama, te najveću cvetnu baštu na svetu, Kukenhof u Lisu, gde se zasadi više od sedam miliona vrsta cveća godišnje.

Impresivni su i podaci o tome koliko Holandija, sa manje obradivih hektara od Vojvodine, zaradi na izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Prodaja na svetskoj pijaci, naime, dostiže i 75 milijardi evra, a dobar deo toga donesu lale. Zasluženo, one su dobile i muzej, u srcu Amsterdama, pa eto, i na taj način pune nacionalnu kasu.  

Muzej je posetila i grupa novinara iz Srbije, predstavnici portala Agrosmart, Agropres, Domaćinska kuća, te TV „Vujić“ Valjevo, koji su učestvovali na Kongresu IFAJ-a, međunarodne novinarske asocijacije.  

Muzej lala u Amsterdamu upoznaje posetioce sa posebnom i uzbudljivom istorijom ovog cveta. Dok šetate muzejom, čini se kao da putujete kroz vreme, prateći avanturistički put ovog cveta. Saznaćete nešto više o mestima odakle potiče lala i kako je završio u Holandiji. Zahvaljujući verodostojinim fotografijama u ovom muzeju, imaćete utisak da ste i sami deo tog fantastičnog putovanja.

U muzeju ćete provesti najmanje 20-25 minuta, a oni koji se odluče da detaljno pregledaju sve slike i video snimke, zadržaće se i oko sat vremena. U obilasku muzeja će uživati i deca. Puno boja i zanimljivih opisa će podstaći njihovu maštu.

Dok se lale obično povezuju sa Holandijom, ovaj cvet nije autohtona vrsta ove zemlje. Najvažnije stanište lala je u centralnoj Azije, ili tačnije, severno podnožje Himalaja. Odavde potiče ne manje od 60% svih divljih lala.

Stručnjaci danas raspoznaju oko 100 različitih vrsta divljih lala. Brojevi na mapi pokazuju regije u kojima se i dan danas mogu naći divlje lale.

Prvi fanatici kada su u pitanju lale su bili sultani Otomanskog carstva, čiji je zenit bio tokom 16. i 17. veka, i prostiralo se od Kavkaza do Maroka. U svojim raskošnim palatama duž Bosfora u Istanbulu, sultani su skupljali i prikazivali velike količine lala.

Trud da se sakupe nove lale iz divljina počela je tokom vladavine Sulejmana Veličanstvenog. (needle – igla, needle tulips – lale u obliku igle, duguljaste i slično??) (duguljaste)Lale bademastog oblika su bile omiljene su istaknute kao motivi u rukopisima i na pločicama i keramici iz tog perioda.

Lale su došle u Holandiju oko 1600. Holandska trgovina je procvetala i Holandija je bila jedna od najbogatijih zemalja u Evropi. Od početka, lale su bile popularne među bogatima. Ovaj cvet je izazivao divljenje svojim varijacijama (svojom raznolikošću) u boji i obliku.

Ljudi su pokušavali da nadmaše jedni druge prikupljajući najneobičnije oblike. Kuća bogatih trgovaca ne bi bila kompletna bez kolekcije lala i umetnosti povezane sa lalama.

Ljudi radničke klase su na lale gledali kao na priliku za lak profit. Oni koji su imali sreće da prikupe izvanredne sadnje su mogli da naprave mnogo novca. Ubrzo se trgovina pretvorila u čisto nagađanje. U zimu 1637 pomahnitala trgovina je podigla cene lala do vrtoglavih visina. To nije potrajalo.

Nakon kolapsa tržišta, proizvodnja lala se većinom krenula od stanovnika u gradovima ka poljoprivrednicima na selu. U ranim godinama 20. veka, moderni načini transporta su omogućili izvoz lukovica lala širom sveta. Lala postaje najpoznatiji izvozni proizvod Holandije.

Uzgajivač lala iz 17. veka bi bio zadivljen veličinom holandske industrije lala i stotinkom varijacija koje su danas dostupne.

Iskorišćavajući prednost savršene kombinacije klime i zemlje, Holandija je lale pretvorila u svetsku ikonu. Pogledajte neke od mnogih sorta lala koje se danas uzgajaju u komercijalne svrhe.

(Agrosmart)

Projekat „Učešće na svetskom kongresu novinara koji prate poljoprivredu“ sufinansiran je iz budžeta Republike Srbije – Ministarstva za kulturu i informisanje. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.