banner-image

U Vojvodini rastu latifundije, kao u doba Austrougarske

Zrenjaninski socijalni forum (ZSF) ocenio je danas da je u Srbiji poslednjih decenija došlo do rapidne koncentracije vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem, što je dovelo do uništavanja malih poljoprivrednika i malih poseda, zbog čega se sela u Banatu neprestano prazne.

“Nastale su prave latifundije u Vojvodini, više krupnih vlasnika raspolaže desetinama hiljada hektara obradive zemlje, kao u vreme Austrougarske monarhije. Uvođenje kapitalizma u poljoprivredu onemogućilo je ekonomsku održivost malog poseda, što je u banatskim selima dovelo da drastičnog porasta siromaštva. Sela se prazne, imovina meštana gubi na vrednosti, a država nema nikakavu strategiju za opstanak sela”, naveo je ZSF u saopštenju za javnost.

Ta organizacija je ocenila da je uvođenje kapitalizma u poljoprivredu uništilo banatska sela, naročito ona koja su udaljenija od gradova.

“Kapitalisti, koji danas dominiraju u poljoprivrednoj proizvodnji, raspolažu moćnom mehanizacijom, radna snaga im ne treba, mali posednici propadaju, a stanovništvo beži iz sela glavom bez obzira. Kapitalizam nije rešenje za naše socijalne probleme, potrebna je aktivna politika države kako ne bi potpuno nestala sela koja su stara više stotina godina”, piše u saopštenju.

ZSF je kao primer naveo selo Belo Blato u Banatu, koje je najzelenije selo u tom delu Vojvodine, ali je stanje u njemu “sumorno”, kako su istakli meštani Belog Blata u razgovoru sa predstavnicima ZSF-a.

Belo Blato se nalazi na 25 kilometara od Zrenjanina, ima jedinstven hidrogeografski položaj, smešteno je na obodu Carske bare, u okruženju vodotokova Begeja, Tise i trščanih ritova.

Prema popisu iz 2011. godine, selo je imalo 1.342 stanovnika, a danas ima manje od hiljadu.

Žitelji Belog Blata kazali su da poslednjih godina vlasnici velikih poljoprivrednih preduzeća otkupljuju zemljište, što je podiglo cenu, pa zbog toga domaći ratari ne mogu da povećavaju svoje posede, i tako su onemogućeni da budu konkurentni.

Problem je i nedostatak radne snage, zbog velike emigracije. Mladi su gotovo svi napustili selo, mahom idu u inostranstvo trbuhom za kruhom, a veliki broj kuća je napušten, istakli su meštani, a prenosi ZSF.

Dodali su da je stanovništvo sve starije, da poljoprivrednici nisu u stanju da se bolje organizuju tako što bi osnivali zadruge i slične asocijacije i naveli da ima dosta poljoprivrednih penzionera, a najveća penzija iznosi 10.800 dinara.

(Autonomija)