banner-image

O finansiranju poljoprivrede u Novom Sadu 25. oktobra

U Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode, u četvrtak 25. oktobra 2018. godine, sa početkom u 11:00 časova, Ekološki centar „Stanište“ i Centar za evropske politike, predstaviće svoje novo izdanje – knjigu „Finansiranje poljoprivrede i ruralnog razvoja u Srbiji – izazovi i porspektive u kontekstu EU integracija“.

Knjigu će predstaviti autori. Budimir Babić (EU „Avalon“, Vršac) govoriće na temu sociologije sela, krize ruralnih zajednica i putevima oporavka. Nebojša Lazarević (CEP, Beograd) govoriće o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU, kako je nastala, koje su njene ključne karakteristike, kakav je uticaj na Srbiju i o tome šta je IPARD. Zatim će Dejan Maksimović (EC „Stanište“, Vršac) predstaviti rezultate istraživanja o tome kako se finansira poljoprivreda u Srbiji na svim nivoima vlasti i koliko su se sprovodile finansijske odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o podsticajima u poljoprivredi, u periodu 2015-2017. godine.

Ekološki centar “Stanište” poziva zainteresovane nevladine organizacije, državne organe, poslovnu zajednicu i medije da učestvuju u predstavljanju ove publikacije.

Podsetimo, u istraživanju  “Finansiranje poljoprivrede i ruralnog razvoja” ocenjeno je da se značajan deo novca od zakupa poljoprivrednog zemljišta ne troši na mere uređenja i korišćenja zemljišta.

-Polovina opština i gradova ne podstiče poljoprivredu, a većina organa vlasti nema izveštaje o sprovedenim merama i rashodima u oblasti poljoprivrede, iako je to zakonom obavezno Iako sve vlasti decenijama tvrde da je poljoprivreda izuzetno važna za razvoj domaće ekonomije, te zato uživa poseban položaj, istraživanje Ekološkog centra „Stanište“ pokazuje bitno drugačije odnose. Analizirani su programi zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta, programi podrške poljoprivredi i izveštaji o realizaciji ovih programa u periodu 2015-2017, a zaključci su zabrinjavajući – navodi se u analizi – Novac se čak odliva iz poljoprivrede, u za vlast važnije oblasti, a podsticaji koje iz budžeta poljoprivrednici dobijaju su višestruko manji od onih na koje računaju proizvođači u EU. Posebno zabrinjava što se, na svim nivoima, veliki deo prihoda od zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta sistemski i namerno troši nenamenski.

Program konferencije možete preuzeti ovde: {download}158{/download}

M. L.