banner-image

Zbog afričke kuge u Rumuniji ubijeno 350.000 svinja

Od jula 2017. do oktobra 2018. godine u Rumuniji je otkriveno više od 1.000 slučajeva afričke kuge svinja (AKS), od  toga 15 u komercijalnim zapatima svinja. Do danas je kroz mere kontrole i eradikacije bolesti ubijeno 350.000 životinja, od toga čak 80 odsto iz komercijalnih zapata. Broj ubijenih svinja iznosi sedam odsto broja zaklanih u klanicama tokom 2017. godini. Da bi se srečilo dalje širenje bolesti ograničeno je kretanje svinja što je dodatno zabrinulo farmere u Rumuniji. Naime, zbog novonastale situacije marketi u Rumuniji sve više se okreću nabavci uvozne svinjetine.

Poslednjih meseci bolest se pojavila na severozapadu zemlje u zapatima koji se drže na otvorenom i populaciji divljih svinja, ali najviše registrovanih slučajeva ima na jugoistoku gde je bolest registrovana i na komercijalnim farmama. Do sada je na ime nadoknade štete za oko 6.000 vlasnika svinja iz budžeta Rumunije izdvojeno 16 miliona dolara.

Smatra se da su za izazivanje bolesti odgovorne divlje svinje, ali i ilegalna trgovina mesom na relaciji Rumunija i Ukrajina. Sumnja se i na transportna sredstva, zaraženu hranu, pogotovo kada je u pitanju izbijanje zaraze u dvorištima. Dodatno otežava stvar to što je u delu Rumunije pogođenom ovom bolešću zabranjen lov na divlje svinje.

Prognozira se da će u narednom periodu opadati broj svinja u ovoj državi, a pala je i cena žive vage što je verovatno posledica toga što su mnogi mali farmeri  ponudili svoje svinje na prodaju. Komercijalne farme u želji da zaštite svoju proizvodnju predlažu niz strogih mera. Između ostalog zalažu se za zabranu držanja svinja na otvorenom, zabranu klanja u nekomercijalnim objektima i slično.

Svinjarski sektor u Rumuniji već sad trpi ozbiljne posledice jer je uvoz svinjetine u ovu zemlju u kratkom roku povećan za 18 odsto, izgubili su pristup kineskom tržištu, a iako još uvek izvoze na tržište EU količine su znatno smanjene. Najveći pad izvoza svinjetine iz Rumunije zabeležen je ka Velikoj Britaniji, Holandiji, Bugarskoj i Španiji.

Postoji realna opasnost od daljeg širenja ove opasne bolesti svinja i zato sve zemlje treba da budu na oprezu. Prema priručniku o afričkoj kugi svinja koji je izdala FAO organizacija navodi se da je se radi o virusnom, veoma kontagioznom oboljenju svinja svih starosnih dobi, koje protiče u vidu hemoragične groznice. Oboljenje se pojavljuje u različitim formama u zavisnosti od samog toka bolesti: perakutnog, akutnog, subakutnog, hroničnog i inaparentnog.

Najčešće se prepoznaje u akutnoj formi kada je mortalitet 100%.

Afrička kuga svinja predstavlja izuzetno ozbiljnu pretnju za celokupni sistem proizvodnje svinja. Ne samo da ugrožava prehrambenu sigurnost države kada je u pitanju snabdevenost tržišta svinjskim mesom, nego predstavlja veliki izazov izvoru prihoda farmera i svih drugih učesnika u lancu proizvodnje, a kao rezultat ograničenja izvoza negativno utiče i na međunarodnu trgovinu države u kojoj je prisutna.

Sve podvrste divljih svinja (Sus scrofa) su podjednako prijemčive na AKS virus. Iako afričke divlje svinje ne ispoljavaju kliničke znake bolesti, one su zajedno sa Ornithodoros mekim krpeljima (rod krpelja koji spada u familiju Argasidae), prirodni domaćin i rezervoar virusa, dok domaće svinje predstavljaju slučajnog domaćina. Kod domaćih svinja AKS se prvenstveno prenosi direktnim kontaktom, oronazalno, putem ekskreta inficiranih svinja, ili ingestijom svinjskog mesa ili drugih kontaminiranih proizvoda koji sadrže virus (npr. pomije, otpad, leševi, itd.).

Drugi putevi prenošenja bolesti su indirektni, uključujući kontakt sa kontaminiranim predmetima, odećom, obućom ili opremom, kao i ujed inficiranog Ornithodoros mekog krpelja, u delovima sveta gde je prisutan.

Bolest nije zoonoza, tj. ne može da prouzrokuje infekciju kod ljudi.

Smatra se da je bolest enzootski prisutna u podsaharskoj Africi, na italijanskom ostrvu Sardiniji kao i delovima Kavkaza i istočne Evrope.

 Izuzetno visok potencijal za prekogranično širenje AKS dokazan je nakon njenog unošenja na Kavkaz 2007. godine i posledično progresivnog prodora preko Ruske Federacije u druge delove istočne Evrope, gde je sada i prisutna. Iako je već u nekim od ovih regiona bolest enzootski prisutna, svakodnevno raste pažnja i zabrinutost vlada i međunarodnih organizacija.

Uzimajući u obzir veoma intezivno prekogranično kretanje pojedinaca, kao i međunarodni promet svinjskih proizvoda, predmeta i zaraženih divljih svinja, postoji veoma ozbiljan rizik daljeg širenja AKS iz ovih područja. Bilo koja država u kojoj se uzgajaju svinje je u riziku od pojave afričke kuge svinja.

Sektor proizvodnje svinja na sitnim individualnim gazdinstvima, sa niskim nivoom biosigurnosti,naročito je ugrožen.

Kako trenutno nema efikasne vakcine ili lečenja, najbolja strategija protiv AKS za države ili zone koje su i dalje slobodne od bolesti je sprečavanje ulaska virusa putem poboljšane kontrole granice, adekvatnog podizanja svesti i poboljšanja biosigurnosti.

Sprečavanje prodora bolesti organičavanjem kretanja divljih svinja je mnogo neizvesnije, a rano otkrivanje je ključno kod sprečavanja širenja AKS.

Kod država u kojim je registrovana zaraza, pored sprovođenja kampanja podizanja svesti i poboljšanja biosigurnosnih mera na farmama/gazdinstvima, od presudnog značaja je brzi odgovor u slučaju pojave žarišta organičavanjem kretanja životinja i primenom „stamping out“ metode.

Opasnost od afričke kuge svinja je tim veća zato što postoji realna mogućnost da se ovo zarazno oboljenje počne pojavljivati u enzootskom obliku. Imajući u vidu pretnju koja bolest predstavlja globalnoj poljoprivredi i trgovini, pojava AKS se mora prijaviti Svetskoj organizaciji za zdravlje životinja (OIE).

S.Kuprešanin