banner-image
banner-image

Udruživanje jedini recept za razvoj organske proizvodnje u regionu

-Pitanje plasmana i brendiranja organskih proizvoda zajednički je i najveći problem svih poljoprivrednika u regionu koji se bave ovom vrstom poljoprivrede. Uz to, u svim zemljama u ovom delu Evrope kao prepreke u organskoj proizvodnji javljaju se nedostatak komunikacije sa donosiocima odluka, nedostatak strategije, odnosno plana usmeravanja aktivnosti, otežan pristup finansijskoj podršci za inovacije… Sve su to razlozi zbog kojih proizvođači treba da se povezuju, najpre na loklalnom, potom na nacionalnom i regionalnom nivou – naglasila je dr Biljana Viduka, predstavnica Centra za razvoj ekološke proizvodnje Ivanovci (CREP) i Centra za organsku proizvodnju Selenča (COPS), na sastanku organizacija koje se bave razvojem ovog sektora u Hrvatskoj.

Kao pozitivan vid saradnje na regionalnom nivou ona je istakla prekogranični projekat “Organik bridž” u kojem učestvuju Grad Valpovo i agencija Tera Tehnopolis iz Osijeka, te Centar za organsku proizvodnju Selenča i subotički Teras, u okviru kojeg je nastala organizacija CREP u Ivanovcima, u cilju prenošenja iskustava, znanja i unapređenja plasmana ovih proizvoda.

Na sastanku održanom u Zagrebu, u Hrvatskoj gospodarskoj komori, ona je iznela predlog nacionalne platforme za ekološku proizvodnju Republike Hrvatske, predočivši ciljeve, prioritete, aktivnosti i prve korake koji bi trebalo da proisteknu iz tog dokumenta. Sastanku su prisustvovali predstavnici organizacija organske proizvodnje iz cele Hrvatske, kao i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, osječke agencije Tera Tehnopolis i Evropske preduzetničke mreže.

-Ideja je da platforma bude osnov za saradnju, da se dogovorimo oko važnih prioriteta, a da se za početak fokusiramo na plasman organskih proizvoda. Najvažnije je da pođemo od toga čime raspolažemo na nacionalnom nivou. Sada pokušavamo da na području Osječko-baranjske županije utvrdimo ko se bavi kojom vrstom proizvodnje, te koji su potencijali i planovi proizvođača, da li žele da se uključe u kanale prodaje. Takve podatke trebalo bi da imamo i na nacionalnom nivou jer su oni osnova za razgovor sa potencijalnim kupcima i kreiranje ponude – kazala je dr Biljana Viduka.

Na značaj okupljanja organizacija koje se bave organskom proizvodnjom ukazao je i direktor Tera Tehnopolisa prof. dr Ivan Štefanić podsećajući na to da su ova agencija i Hrvatska gospodarska komora članice Evropske preduzetničke mreže EEN te da na više polja mogu da podrže organske proizvođače.

-Tera Tehnopolis članica je EEN od 2008. godine, od samog osnivanja, a Komora uspešno vodi taj konzorcijum godinama. Kada je o pomoći proizvođačima iz ove branše reč, nije dovoljno da postoje pojedinačni kontigenti ograničenog portfolija proizvoda, već su neophodni količina, asortiman i kontinuitet, što pojedinac teško može postići.  Zato je udruživanje način da se to realizuje. Ideja o povezivanju poljoprivrednih gazdinstava direktno sa kupcima nije nova, ali nije napravljen značajan iskorak – kazao je Štefanić naglasivši da je Tera Tehnopolis centar za promociju novih tehnologija, inovacija i preduzetništva i da može da pruži proizvođačima slojevitu korist. – U tehničkom smislu, ona ide od univerziteta, preko istraživačkih centara i centara izvrsnosti, a u poslovnom smislu i u pogledu poslovnog planiranja, masivna podrška obezbeđena je u okviru EEN.   

Jedna od začetnica ekološke proizvodnje u Hrvatskoj, predsednica Centra za razvoj ekološke proizvodnje Ivanovci Marica Jug ukazala je na problem veoma malog učešća domaćih proizvoda na tržištu.

Iznela je statističke podatke po kojima je u 2017. u poređenju sa 2016. godinom povećan broj organskih proizvođača u Hrvatskoj za 14 odsto. Kako je rekla, porasla je proizvodnja industrijskog bilja, žitarica, stoke, naročito svinja, ali je u istom periodu umanjena proizvodnja jaja i to za 17 odsto, a meda za čak 38 odsto.  

-Prema pokazateljima HGK na domaćem tržištu hrane organskih proizvoda je svega dva odsto. Od toga najmanje je 50 odsto iz uvoza, što je poražavajuće– naglasila je Marica Jug. –  Gledajući sve pokazatelje od 2003. kada je službeno pokrenut upisnik ekoloških proizvođača, iz godine u godinu beleži se porast i proizvođača i tržišta. U 2003. bilo je 130 proizvođača, a 16 godina kasnije imamo u Hrvatskoj 4,023 proizvođača. Međutim, ne treba se bazirati na to šta kaže statistika već se osvrnuti na goruće pitanje – zašto je tako malo domaćih proizvoda na tržištu.  

Skupu u Zagrebu prisustvovali su i proizvođači iz Dalmacije. Udruženje Eko Dalmacija, koje broji oko 50 članova iz četiri dalmatinske županije predstavila je Antonija Gomezelj, a zadrugu Eko Berryy Organica Zaprešić Ivan Bučević.

-Nastojimo da unapredimo organizaciju, radimo na novim kanalima prodaje i izvorima finansiranja kako bismo poboljšali kapacitete za preradu i omogućili bolji plasman. Brend nam je najveći problem,  a pitanje je i početnih sredstava za organizovano delovanje, distribucije, direktnog kontakta sa potrošačima. Potrebna nam je zajednička logistika, zajednički nastup na tržištu i nabavka repromaterijala, korišćenje zajedničkih resursa – kazao je on pozdravivši povezivanje na nacionalnom nivou, uz širenje regionalnih klastera. treba nam nacionalna organizacija sa regionalnim klasterima.

Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača predstavila je Sunčana Pešak, a o aktivnostima Proizvođačke organizacije ECO gospodarstva Slavonije govorio je njen direktor Matija Brkić. Reč je o jedinoj proizvođačkoj organizaciji u Hrvatskoj, u organskoj branši.

Brkić je kazao da je 2016. godine ova organizacija krenula od udruživanja gazdinstava i malih i većih firmi koje su se nameravale baviti organskom poljoprivredom i imale su zajednički interes. Sa deset članova organizacija je narasla na 47.

-Borba je velika kao i na drugim poljima ali pokušavamo kroz kvalitet proizvoda da osiguramo plasman. Izvozimo ali i dalje industrijsku robu. To se strateški mora preokrenuti u korist gotovih proizvoda. Generalno, problem je nedostatka državne strategije za ovu oblast, odnosno akcionog plana i smernica. Tako je lane veliki broj proizvođača aronije ostao bez tržišta, a zbog izostanka strateškog i dugoročnog planiranja to se može desiti i sa lešnikom i orasima kada za par godina zasadi dođu u pun rod – upozorio je Brkić rekavši da sa resornim ministarstvom krenula inicijativa za rad na strategiji.

Predstavljajući Centar za razvoj ekološke proizvodnje Ivanovci Lidija Maurović Košćak, koja je i stručna saradnica Tera Tehnoplisa, podsetila je na projekat “Organik bridž” ocenivši da je ovoj organizaciji puno pomoglo iskustvo partnerskih udruženja iz Srbije – Centra za organsku proizvodnju Selenča i subotičkog Terasa.

-Naši partneri u Srbiji dobro su organizovani i vrlo uspešni. Problemi s kojima se srećemo su jednaki, a kroz ovaj prekogranični projekat i saradnju uspeli smo da ih ublažimo. S obe strane dosta smo uradili na polju transfera znanja, osnivanje istraživačkih centara, opremanju prerađivačkih pogona.. U celom regionu imamo puno pojedinačnih inicijativa, često ne znamo jedni za druge i nemamao sinergiju. Zbog toga se i partnerstvo sa organizacijama iz Srbije i osnivanje Centra u Ivanovcima pokazalo uspešnim korakom – kazala je Lidija Maurović Košćak.

Govoreći o lokalnom tržištu na području Osječko-baranjske županije ona je kazala da nije dovoljno razvijeno, da za izvoz nema odgovarajućih količina robe, da ponuda nije stalna te da je problem i logistika. Da je to drugačije, moglo bi se ozbiljnije razmišljati o plasmanu organskih proizvoda sa ovog područja na Jadran, gde potražnja postoji, dodala je ona.

– Zbog toga nam je cilj povezivanje proizvođača međusobno. Pokušavamo da budemo što vidljiviji i na lokalnom i regionalnom nivou da bi se čulo koje su naše potrebe. A za kratko vreme, otkako postoji CREP u Ivanovcima uradili smo dosta – uspostavili smo liniju za proizvodnju sokova, organizujemo savetovanja, razvijamo marketing eko proizvoda i loklanu markicu, pokrećemo veb portal za transfer znanja i sa bazom informacija o našim proizvođačima.. – naglasila je Lidija Maurović Košćak.

Operativne grupe – put do tržišta

Lidija Maurović Košćak ocenila je učešće na javnim pozivima poput podrške za osnivanje i rad operativnih grupa – otvorenog u okviru Mere 16 hrvatskog programa za ruralni razvoj, može donet benefita organizacijama organskih proizvođača.

-Drugi korak, nakon osnivanja operativnih grupa je uspostavljanje i razvoj kratkih lanaca snabdevanja i lokalnih tržišta. Svima je najvažnije tržište, šta smo prodali i naplatili. Možemo da kreiramo kratki lanac prodaje eko proizvoda, odnosno da se brendiramo kao hrvatski eko proizvod. Na evropskim sajmovima vidimo italijansku jabuku, španski paradajz i razne druge nacionalne brendove, a to Hrvatskoj nedostaje – kazala je ona.

S. G.