banner-image

Ukidanje Uredbe o obaveznoj proizvodnji hleba

Odluka Vlade Srbije da nakon osam godina od kada je stupila na snagu, ne produži Uredbu o obaveznoj proizvodnji i prometu hleba od brašna „tipa 500“, ne bi trebalo da utiče na povećanje cene hleba u prodavnicama.

„Odluka da se uredba ne produži, ne bi trebalo da dovede ni do kakvih značajnijih poremećaja na tržištu hleba jer su cene niže u maloprodaji nego što je uredba propisivala“, kaže vlasnik i predsednik Odbora direktora kompanije „Žitopromet“ iz Sente Predrag Đurović.

Objašnjava da je uredba izgubila smisao pre nekoliko godina, jer se hleb u prodavnicama može naći po nižoj ceni od „zaštićene“ koja je iznosila 46 dinara.
Smatra da ono što bi eventualno moglo da utiče na povećanje cene hleba su kretanja cena na tržištu pšenice i brašna.

„Cene pšenice na berzi krenule su na gore, a to neminovno prouzrokuje i rast cene brašna. Međutim, sadašnja cena hleba u maloprodaji je i 28, i 29 dinara, daleko niža od one koja je propisivana uredbom. Cenu pšenice diktira povećana tražnja u inostranstvu kao i to što je setva urađena na loš način zbog vremenskih prilika“, objašnjava Đurović.

Predsednik „Žitounije“ Zdravko Šajatović kaže da pšenice i brašna ima dovoljno i za domaće tržište kao i za izvoz.
„Pekari prodaju hleb od brašna „Tip 500“ znatno ispod maksimirane cene od 46 dinara. Prodaju po 27 dinara, a zabeleženo je da ga ima i po 22 dinara”, kaže Šajatović.
Navodi da po podacima poljoprivredne inspekcije, u Srbiji ima oko 3.000 registrovanih pekara, te da u uslovima apsolutne konkurencije na tržištu hleba, nema pretpostavki da bi cena hleba mogla biti veća.

Šajatović podseća da po zakonu, u slučaju da dođe do ozbiljnijih poremećaja na tržištu, Vlada Srbije može u bilo kom momentu da ponovo donese uredbu kojom će regulisati cenu hleba.

Izvor:Glas Zapadne Srbije