banner-image

Stotinu zadruga od države bespovratno dobilo milijardu

Od sredine 2017. godine kada je u Srbiji pokrenuta akcija ,,500 zadruga u 500 sela“ do kraja 2018. godine osnovano je više od 340 novih zadruga. To je značajno zbog toga što je Srbija do tada bila zemlja gde je nestajalo godišnje po 100 zadruga.

U prvoj godini sprovođenja akcije ,,500 zadruga u 500 sela“ prvi put posle sedam decenija država je pomogla zadrugastvo sa 197 miliona dinara. Taj novac bespovratno su dobile 22 zadruge. U drugoj 2018. godini, blizu 800 miliona dinara dobile su 73 zadruge. To predstavlja snažan zadrugarski podsticaj, što govori da smo na putu savlađivanja velikog problema (nepoverenja) u ovakvo ekonomsko udruživanje.

U 2019. godini cilj je da se bespovratno zadrugama dodeli oko 700 miliona dinara. Taj novac treba da dobije oko 70 starih i novih zadruga. Uspehu akcije značajno doprinosi i to što ovaj put zadrugari sa udruživanjem u zadruge unose samo svoj proizvod ili usluge, a ne kao posle Drugog svetskog rata, kada se unosila privatna imovina. Dakle, ovaj put rizik im je znatno manji. Po prvi put osnovane su i dve složene zadruge 2018. godine u Arilju i Slankamenu. One treba da predstavljaju neki prelazni period dok ne stignemo nivo nekadašnjeg ,,Geneksa“ i drugih sličnih firmi. Novo zadrugarstvo u Srbiji treba da doprinese ujednačenom regionalnom razvoju u Srbiji. Razvoj zadrugarstva je značajan doprinos jer to predstavlja i otvaranje blizu 100 malih, zadružnih preduzeća i fabrika, najčešće u nerazvijenim delovima Srbije.

Iako je akcija spašavanja srpskog sela patriotski, državni – nadpartijski posao, za sada se aktivno u tu misiju uključila jedino Partija ujedinjenih penzionera Srbije (PUPS), koja, prvi put od osnivanja, upravo doživljava programsku reformu. Akcija spasavanja sela sa novom agrarnom i socijalnom reformom je potrebna i zbog toga što u Srbiji nestaje svako četvrto selo. Ta akcija prvi put je krenula u 2017. godini poznata pod imenom „500 zadruga u 500 sela“. Tako je 11. aprila 2017. godine na „Prolećnom druženju zadrugara“ u Palati Srbija prvi put u novije vreme promovisana ideja revitalizacije zadrugarstva. Proces traje dve i po godine i od tada je osnovano u Srbiji 340 novih zadruga. Akcija je doprinela da sad u Srbiji postoji više od 1.500 aktivnih zemljoradničkih zadruga, sa više od 50.000 zadrugara i više od 100.000 kooperanata. Oni treba da doprinesu rastu agrarne proizvodnje u Srbiji koji za tri decenije iznosi samo 0,45 odsto! Boljitak je direktan rezultat akcije koju je pokrenuo Kabinet za regionalni razvoj i koji vodi ministar Milan Krkobabić. Time je promenjena zadrugarska mapa Srbije, duh zadrugarstva ponovo kruži našim prostorima. Akcija, koju će uskoro da vodi Nacionalni savet za spas sela, čije  formiranje je u toku, poprimila je premise istinske misije za spasavanje od nestajanja sela Srbije.

S ciljem ravnomernijeg regionalnog razvoja ukupno je do sada za 95 zadruga bespovratno podeljeno blizu milijarda dinara. Novoosnovane dobijale su do 70.000 evra, a „starije“ – postojeće zadruge do 140.000 evra! U 2017. godini novac su dobile 22, a godinu dana kasnije 73 zadruge. U trećoj, 2019. godini akcije planirano je da se  za podsticaj razvoja zadrugarstva utroši oko 711 miliona dinara. Taj novac treba bespovratno da dobije oko 70 zadruga.

Oživljavanje zadrugarstva, je visokopatriotski čin. Reč je o misiji za spas srpskog sela, pogotovu u brdsko – planinskim i pograničnim područjima, gde prazan prostor predstavlja izazov za nezvane goste. Zadruge su pogodan organizacioni oblik da, uz bolju infrastrukturu, školu, ambulantu, poštu i crkvu, zadržimo deo seoskog stanovništva koje namerava da ode iz tih sredina. Poražavajuće je da od 4.709 naselja – sela u Srbiji – 1.200 su u fazi odumiranja. Koliko je selo zapostavljeno u Srbiji najbolji dokaz je da ono nepostoji ni u Ustavu (gde piše naseljeno mesto)! Osnivanje novih zadruga i revitalizacija postojećih, dakle, ima geopolitički – strateški značaj. 

(Autor je član Akademijskog odbora za selo SANU i Naučnog društva ekonomista Srbije)