banner-image

Ješić: Imamo najnekvalitetnije mleko

Afera sa aflatoksinom u kukuruzu i mleku iz Srbije potresla je zemlju, ali i region 2013. godine kada se otkrilo da su velike količine kukuruza zaražene ovim otrovom. Preko kukuruza, koji je sastavni deo stočne hrane, aflatoksin dolazi u mleko i na police srpskih prodavnica.

Pet godina kasnije granica aflatoksina i dalje nije po evropskim standardima. Zašto je to tako, N1 je hteo da čuje i od Ministarstva poljoprivrede, međutim oni nisu odgovorili na naš zahtev.

Ješić podseća da je 2013. poslao zvaničan dopis tadašnjem ministru poljoprivrede Goranu Kneževiću o „katastrofalnim rezultatima“, kao i da je obavestio tadašnjeg predsednika Vlade Ivicu Dačića, ali i potpredsednika Vlade Aleksandra Vučića i ministra privrede Mlađana Dinkića.

Kako danima niko nije reagovao, dodaje Ješić, on je u skladu sa zakonima o bezbednosti hrane i o uzbunjivačima obavestio javnost u jednoj televizijskoj emisiji i na društvenoj mreži.

Ješić dodaje da se slučaj nakon toga pretvorio u politički obračun i da je tada podneta krivična prijava protiv njega.

On kaže da je dobra stvar od tada ta što je uveden obavezni monitoring na mikotoksin od svih proizvođača i prerađivača mleka.

„Ali loša stvar je što u periodu iza nas ništa nismo uradili u smislu bezbednosti i proizvodnje mleka koje je namenjeno najmlađima i gde utiče i direktno je vezan sa bolestima koje posle toga mogu da izazovu mikotoksini. Ništa nije urađeno da se taj problem razreši sistemski“, kaže Ješić.

On napominje da i danas imamo granicu koja je pet puta veća od dozvoljene u Evropskoj uniji.

„Čak zemlje u okruženju koje imaju slične klimatske uslove kao mi, Mađarska i Rumunija, imaju nultu toleranciju za mikotoksine“, kaže Ješić i ocenjuje da 
Srbija ima najgori kvalitet mleka u smislu bezbednosti.

Ješić naglašava da je veliki problem to što su oni koji proizvode mleko najsiromašniji, najčešće najneobrazovaniji i najstariji poljoprivredni proizvođači

Dodaje i da je odgovornost onih koji prodaju mleko velika. „Imate znanje i struku s jedne strane, a s druge bahato ponašanje i neodgovornost. Nije ovo jedini problem, imamo svakakve probleme. Mi hoćemo da budemo agrarna poljoprivredna zemlja, hvalimo se da možemo napraviti dobru hranu, a pritom imamo najgoru hranu na pijaci, koja nije bezbedna. Ne kontrolišemo ono što proizvodimo„, ističe Ješić.

Dodaje da nam „ozbiljne zemlje u koje izvozimo“ vraćaju sa granica robu zato što nije ustanovljen monitoring od strane Ministarstva poljoprivrede i ostalih državnih institucija.

„Takva nam je situacija u voću, takva nam je situacija u mesu, takva nam je situacija u mleku i mi smo tu gde jesmo“, zaključuje Ješić.

(N1 Beograd)