banner-image

Plastika sve više ugrožava živi svet na planeti

Zagađenje plastičnim otpadom je kriza svetskih razmera koja će se ubrzano pogoršavati ukoliko svi akteri ne preuzmu odgovornost za stvarne troškove koje plastika predstavlja za prirodu i ljude, upozorava novi izveštaj WWF-a pod nazivom „Odgovornost kao rešenje za zagađenje plastikom“.  

U njemu se ističe da je trenutno prevelika odgovornost usmerena na potrošače i upravljanje otpadom, te da su ti napori nedovoljni ukoliko izostanu mere u svakoj fazi vrednosnog lanca, od proizvodnje i upotrebe plastike, do njenog odlaganja. 
Izveštaj je objavljen uoči sednice Skupštine Ujedinjenih Nacija za životnu sredinu, koja će se održati sledeće nedelje u Najrobiju, gde će između ostalog biti predstavljen zabrinjavajući podatak da će do 2030. godine dodatnih 104 miliona tona plastičnog otpada zagaditi naše ekosisteme, ukoliko se ne preduzmu drastične mere i sistemske promene.

Sistem koji sada imamo ne funkcioniše, naprotiv, ima razarajući učinak na životinjski svet. Više od 270 zabeležnih vrsta ugroženo je zato što se upletu u plastiku, dok je kod više od 240 vrsta zabeleženo gutanje plastike. Životinje i ljudi svake godine unesu u telo sve više plastike kroz hranu i vodu. Posledice po zdravlje još uvek nisu poznate, što predstavlja dodatnu veliku zabrinutost. 

– Naš postojeći sistem proizvodnje, korišćenja i odlaganja plastike je problematičan i neodrživ. To je sistem u kojem nedostaje odgovornost, a trenutno jedino što je sigurno jeste da će još veće količine plastike završiti u prirodi, izjavio je generalni direktor WWF International Marko Lambertini.

Plastika utiče i na klimatske promene. Izveštaj pokazuje da će prema scenariju trenutnog poslovanja, ukupne emisije CO2 u celokupnom životnom ciklusu plastike do 2030. godine porasti za 50%, dok će se zbog neadekvatnog odlaganja otpada i raširene prakse njegovog spaljivanja utrostručiti. 

U izveštaju se apeluje na jačanje postojećih inicijativa, kao je zabrana plastike  za jednokratnu upotrebu, unapređenje nacionalnih planova upravljanja otpadom i postizanje stope prikupljanja od 100%.

Na zasedanju Skupštine Ujedinjenih Nacija za životnu sredinu od 11. do 15. marta, svetski čelnici će se suočiti sa plastičnim otpadom kao glavnim ekološkim problemom. WWF poziva svetske lidere da započnu pregovore o pravno obavezujućem međunarodnom sporazumu koji se tiče zagađenja mora plastičnim otpadom.

Tim sporazumom utvrdili bi se nacionalni ciljevi i transparentni mehanizmi izveštavanja koji se odnose na kompanije. Osim toga, sporazum bi trebalo da osigura finansijsku i tehničku podršu za zemlje sa niskim prihodima. 
„Nalazimo se usred prave plastične krize. Zagađenje plastikom nije samo ružno, već i opasno za morski život i tek počinjemo da uviđamo kakav uticaj to ima i na ljude. Izlazak iz krize moguć je samo ako svako preuzme svoj deo odgovornosti. Ako želimo očuvati naša mora i ekosisteme, moramo brzo reagovati“, istakao je Mosor Prvan, stručnjak za zaštitu mora iz WWF Adria.

Sredinom februara WWF je pokrenuo globalnu peticiju kojom se pozivaju svetske vlade da usvoje pravno obavezujući sporazum o sprečavanju daljeg zagađenja mora plastikom. Peticiju je do sada potpisalo preko 250 hiljada ljudi. Peticija se može potpisati ovde.