banner-image

Poljoprivrednici mogu pomoći u opstanku žaba

Vodozemci u Srbiji imaju sve manje prostora za život, a glavni razlog je delovanje čoveka. Ipak, postoje jednostavne akcije, koje može sprovesti svaki pojedinac, a kojima se mogu popraviti uslovi za opstanak ovih životinja. U tome je uloga poljoprivrednika od izuzetnog značaja.

U Srbiji živi 21 vrsta vodozemaca, podeljenih u grupe bezrepih (žabe) i repatih (daždevnjak, mrmoljak). Sve su pod zaštitom države, od toga je 18 vrsta pod strogom zaštitom, što znači da se ne smeju ubijati, a staništa im se ne smeju uništavati.

Rano proleće je doba kada vodozemci polažu jaja. U zavisnosti od vrste i vremenskih prilika, pre svega od dužine zime, početak polaganja može biti od kraja februara, do početka aprila. Razvojni ciklus od jaja, preko punoglavaca, do mladih odraslih oblika, traje oko tri meseca. Da bi se razvoj obavio, neophodna je stajaća voda.

Na prvi pogled, čini se da oko toga nema problema, jer se u okolini svakog naselja može naći velika raznolikost stajaćih voda – jezero, bagersko jezero, baražno jezero, retenzija, prirodna stalna stajaćica, ribnjak, pačarnik, bara, barica, jamura, kolotrag, lokva, vrtno jezerce, bazen, tresava, kanal, blatište, vlažna livada, močvara, mrtvaja, poloj, i drugi tipovi „malih voda“, što je prihvaćen termin u literaturi. Ipak, stanje je takvo da su vodozemci vrlo ugroženi i bore se za opstanak.

Osnovni faktor ugrožavanja je promena stanišnih uslova usled delovanja čoveka, i to neposredno (poljoprivreda i širenje naselja), i posredno (klimatske promene).

U poslednjih stotinak godina, šume, livade, močvare i ritovi postali su oranice. Ovaj proces i danas traje. Uništavanje staništa dovelo je do osiromašenja ekosistema i dramatičnog pada broja i brojnosti mnogih vrsta vodozemaca, koje su se povukle u retka pribežišta. Zbog vrlo malo mesta za život, u retkim stajaćim vodama postoji visoka koncentracija vrsta, jer više nemaju gde da žive.

I drugi poljoprivredni radovi nepovoljno utiču na život vodozemaca, kao što su preoravanje i isušivanje, zatim korišćenje otrova u poljoprivredi, kada dospevaju u vodotokove i stajaće vode. Tome dodatno doprinose neznanje i nemar poljoprivrednika, jer postoje prakse da se prskalice peru u barama i kanalima pored njiva, ili da se tu odlaže plastična ambalaža od veštačkog đubriva i hemijskih sredstava. Poseban problem je zatrpavanje bara i jaruga, iskopanom zemljom, šutom i drugim otpadom nastalim tokom građevinskih radova.

Zbog izraženo promenjene klime u poslednjih 20 godina, ranih prolećnih vrućina i dugih suša, stajaće vode često presuše pre kraja razvojnog ciklusa, što dodatno otežava opstanak.

Ipak, postoje jednostavne, jeftine i efikasne akcije koje može sprovesti svaki svesni pojedinac. Naročito je važno da ove aktivnosti sprovode poljoprivrednici, koji su često u ataru i mogu delovati pre nego bilo ko drugi.

Da bi se vodozemcima pomoglo u borbi za opstanak, dovoljno je proširiti stanište – u nekoj bari ili drugoj „maloj” vodi produbiti korito ili proširiti obalu. U tako napravljenom jezercetu, voda se može zadržati bez taloga i pri najvećim vrućinama, dovoljno dugo za završetak razvojnog ciklusa vodozemaca. Tako se stvara stabilnije stanište za mrešćenje, koje može da posluži i kao pojilo za divlje životinje. Pri uređenju mrestilišta treba voditi računa da se ne skine značajan sloj zemljišta sa dna, da ne bi došlo do promene hemijskog sastava vode, što može uticati negativno na mrest nekih vrsta. Takođe, voditi računa da se ne pretera sa dimenzijama jezera, kako se u njega ne bi naselile ribe. Na kraju, od granja i kamenja potrebno je napraviti zimovnike (zimska skloništa) koje vodozemci rado prihvataju.

Treba imati na umu da su žabe veoma korisne za poljoprivredu i zdravlje ljudi, jer tamane štetne insekte, na primer larve komaraca. Slabo su pokretne i vrlo su osetljive na sve negativne uticaje, tako da je njihovo prisustvo u voćnjaku ili bašti pokazatelj zdrave sredine. Zato je neophodno da poljoprivrednici učine sve da ih privuku i nasele na svojim imanjima.

Ekološki centar Stanište