banner-image

Pančevački ratari: Dotakli smo dno dna i to je jedini rezultat ove države

Nijedna zemlja nije izašla iz krize dok nije rešila problem u poljoprivredi, ali našu državu to ne dotiče, izjavio je za Agrosmart Jovan Negovan iz udruženja Pančevački ratari komentarišući nisku stopu rasta srpske poljoprivrede.

Po njemu ona je direktno  u vezi sa ulaganjima.

-Svakako je neophodna jača finansijska injekcija koja bi dala rezultate, a za to je potreban duži period. Teško se uz ovakvu agrarnu politiku može dostići period do 1990. godine, kada je poljoprivreda bila u procvatu. Tada smo imali stabilne uslove proizvodnje, bili smo zaštićeni od trgovaca, veletrgovaca i drugih koji su nas u proteklih nekoliko godina opljačkali i do te mere oslabili da država, sve i da hoće, više ne može da ih obuzda.

Negovan napominje da su do devedesetih postojali i pravilni ekonomski pariteti cena, bez obzira na to što je tada bila planska privreda. Takođe, postojala je carinska i vancarinska zaštita, dodaje on.

-Sad smo na čistini, bez ikakve zaštite naših proizvoda. Pokazalo se da država ne želi da nas održi stabilnim jer bi u protivnom postupila kao EU koja je zaštitila svoje poljoprivrednike od enormne proizvodnje na američkom kontinentu i trgovine tom robom. Pritom, srpski poljoprivrednici imaju najmanje subvencije – 15 puta su smanjene, simbolične su, tek nešto preko 30 evra po hektaru, a u EU su 300 – 600 evra. U 2010. i 2011. Iznosile su 14.000 dinara, kasnije su smanjivane i ograničavane na 20 hektara, da bi od 2016. bile zanemarljive. Uz sve to, niska stopa rasta poljoprivrede ne da neće ostati na tom nivou već će i pasti. Više nemamo ni optimum ulaganja u proizvodnju, a razmišljali smo i o bojkotu setve jer je taj posao nerentabilan. U svakom slučaju, mislimo kako ćemo manje izgubiti umesto kako ćemo povećati proizvodnju i prinose. Dakle, imali smo pravilne ekonomske paritete, carinsku zaštitu i subvencije s kojima smo mogli biti konkurentni i sve smo to izgubili – kaže Negovan.

Zemlja se ne može prevariti

Zauzvrat je, veli, trebalo da srpski poljoprivrednici dobiju ono što se primenjuje u EU. Dovoljnoje bilo da Srbija primeni taj model pa da naši poljoprivrednici budu konkurentni i jaki kao nekada. Sada, uz enormno visoke cene goriva i repromaterijala i mizerne subvencije ne mogu u tržišnu utakmicu.

-Zemlja se ne može prevariti. Princip ekonomičnosti – da se sa što manjim angažovanim sredstvima postiže veći ekonomski efekat – u poljoprivredi je teško izvodljiv, jedino u klimatski povoljnim godinama. Neophodno je veće ulaganje, primena pune agrotehnike. Ali, u situaciji kada razmišljamo o bojkotu setve nema price o većoj produktivnosti. Dotakli smo dno dna, ne znam šta još može da se desi. Ako se ništa ne promeni svi će mladi otići vani, stariji će biti nesposobni za dalji rad i naša će se proizvodnja ugasiti. Ovaj režim je direktno odgovoran za razaranje porodičnog poljoprivrednog gazdinstva – to je efekat ove države. Postaćemo uvozno zavisna i vazalna zemlja, pa ako je to cilj onda je ova država na dobrom putu – poručuje Negovan.

S. G.