Zaštita višnje od žilogriza
Višnja je naša izvozna šansa , međutim poslednjih godina proizvođači se bore sa opasnom štetočinom ovog voća – žilogrizom ( Capnodis tenebrionis ).
Insekt nanosi štete koje suše voćku i direktno utiču na rod.
Tokom proleća odrasle štetočine se nalaze na granama i grizu peteljke i mlade lastariće što je opasno za mlade voćke i sadnice. Mnogo je opasnije kada se larve ubuše u koren i stablo. Voćke se brane lučenjem smole, ali stabla koja su u vodnom stresu i bolesna se ne mogu odupreti. Simptomi su sitniji listovi i naknadno sitniji plodovi. Sušne godine su uslov za velike štete u voćnjaku, koje mogu da dostignu čak i do 80% od ukupnog broja sadnica.
Štetočina ima jednu generaciju tokom dve godine. Imago se javlja u julu i avgustu i hrani se mladarima i korom. Larva prezimljava u korenu hraneći se tankim korenčićima. Posle dve godine se nalazi u samom deblu gde se formira u lutku.
Zaštita počinje postavljanjem insekticida u zemljište radi zaštite od larve. Može se upotrebiti Galition, Foksim, Radar versus ili Rovocid ( za stabla koja nisu u rodu). Insekticidi se postavljaju tako što se plitko ukopavaju ukrug jedan metar od stabla, u junu kada ženka polaže jaja.
Voćke treba zalivati tokom sušnih meseci jer se tako smanjuje mogućnost da štetočina uđe u njih, a mogu se postavljati i zaštitne mreža oko stabla. Ako ove mere borbe nisu preduzete onda je neophodno mehanički uništavati štetočinu, otresanjem imaga sa listova i peteljki i sakupljanjem insekata.
Hemijske mere podrazumevaju prskanje krošnje sredstvima : Mospilan , Actara, Volley, Confidor tokom leta.
Kada se berba završitreba ponoviti dva puta tretman sa sredstvima Kozma hlorpirifos a.m. ( 1,5 litara na hektar), Pyrinex 48 SC ( količina 1,5 litara za hektar ), Radar 300 EC u količini 2,5 litara na hektar .
Mica Stajić
Izvor: PSSS.rs