banner-image

Integralno brašno melje samo jedan mlin

Inspekcija Ministarstva poljoprivrede završila je kontrolu pekarskih objekata, a epilog su 23 zatvorene radnje.  Kako je za RTS rekao pomoćnik ministra poljoprovrede Nenad Vujović glavni razlog za njihovo zatvarenje je higijena koja nije zadovoljila minimalne uslove kako bi proizvodnja mogla da se odvija. Međutim, u udruženjima potrošača ističu da je pitanje i koliko je zapravo na tržištu crnog hleba i drugih vrsta specijalnih hlebova jer, tvrde, u Srbiji postoji samo jedan mlin koji melje brašno tip 1100.

Po njegovim rečima nekoliko pekara je zatvoreno jer nisu bile upisane u centralni registar, a bavile su se proizvodnjom.

„Jedna od kontrola je provera sastava u samom proizvodu, odnosno sirovina koje proizvođači koriste. Ako smo kontrolisali 865 objekata, u svim tim objektima smo radili tu proveru“, kazao je Vujović u Jutarnjem programu RTS-a.

Naveo je da se nepravilnosti dešavaju svesno ili nesvesno, odnosno da se odnos tih supstanci ne slaže sa onim što piše na deklaraciji. Dodao je i da je ta razlika zanemarljiva, jer ministarstvo, kako kaže, vodi računa da se ne ugrožava zdravlje stanovništva.

„Glavna metoda provere sadržaja odrđene sirovine u tom procentu koji je propisan je provera na licu mesta. Laboratorijske analize mogu da se urade, ali je veoma kompleksna analiza, zbog toga mislim da je kvalitetnija analiza ova koju mi primenjujemo“, objašnjava Vujović.

Nema potražnje za crnim brašnom tipa 1100

Zaštitnici potrošača tvrde da u Srbiji postoji samo jedan mlin koji melje integralno brašno, tip 1100, kao i da je nemoguće da tog brašna za crni hleb ima dovoljno za sve.

„Integralno brašno je brašno od celog zrna pšenice. Zašto tog brašna nema, uglavnom ga nema ne zato što jedan mlin samo radi, već zato što nema potražnje za tim crnim brašnom tipa 1100. Potrošači su se malo udaljili od zahteva za kupovinom tog hleba, pekari ga ne nude na tržištu i samim tim onda i mlinovi ne nude to brašno“, navodi Vujović.

Ističe i da je zabranjeno bojenje hleba.

„Hleb koji u sebi sadrži celo zrno je za nijansu tamniji u odnosu na belo brašno koji sadrži samo onaj sredšnji deo zrna. Što se tiče dodavanje dozvoljenih sirovina, sladovanog brašna ili kakao, to je dozvoljeno, to je propisano pravilnikom, to su supstance koje su prirodne“, objašnjava Vujović.

Napominje da je na sreću malo ima takvih slučajeva u kojima se koriste nedozvoljene supstance.

„U ovoj kontroli mi smo uzeli dvadesetak uzoraka da proverimo kompletnu analizu tog hleba. Samo u jednom slučaju deklaracija nije bila ispravna. Ipak, u dva slučajeva smo registrovali upotrebu aditiva, koji je na listi dozvoljenih, ali nije dozvoljen u upotrebi u pekarskoj industriji“, ističe pomoćnik ministra poljoprivrede.

Zaključuje da je analiza pokazala da je hleb koji se proizvodi na našem tržišti kvalitetan i bezbedan.