Sadili voće zbog izvoza u Rusiju, a sad ga niko neće
U kraljevačkim selima Bukovica, Dedevci i Lazac, poznatim voćarskom kraju, proizvođači poslednje dve godine velike količine voća prodaju ispod cene ili ga bacaju.
Kažu da otkupa za Rusiju, zbog kog su u prethodnoj deceniji mnogi mladi ostali na selu, podigli zasade i hladnjače, gotovo da nema.
Dejan Rakić sa porodicom ostao je u rodnom Lazcu i na šest hektara gaji voće. Započeo je gradnju hladnjače, a prošle godine zasadio je 4.000 stabala jabuke. Međutim, kaže da je bacio novac jer gotovo dva kilograma nektarina mora da proda da bi platio gajbicu.
– Predzadnja godina koja je bila dobra, još od nje živimo i dodajemo za ove da bi preživeli. Ako ne može u Rusiju, neka nađe se neko drugo tržište. Mi seljaci možemo da proizvodimo, a država je tu da nam obezbedi gde ćemo da prodamo. Ja se bar nadam da je to tako, kaže Dejan Rakić, voćar iz Lasca kod Kraljeva.
I Bojan Čolović se iz grada vratio u Dedevce, gde odgaja tri ćerke. Do pre dve godine je solidno živeo prodajući Rusima višnje i jabuke koje gaji na šest hektara.
– Bolje da sam nastavio da radim bilo šta u gradu, jer mnogo bolje žive nego mi na selu i na poljoprivredi. Višnju smo maltene bacili, za jabuku ne znamo šta ćemo uraditi sa njom, kaže Čolović.
Višak voća na tržištu mogao bi da se preradi, ali teško i izveze. Jer, kažu u čačanskoj firmi za preradu voća i povrća, na inostranim tržištima srpske firme ne mogu da se takmiče sa velikim svetskim kompanijama.
– Ima prilike i naši ukusi se svuda u svetu troše, ali stvarno bez pomoći i subvencionisanja izvoza teško to da mi mali proizvođači možemo te zalihe preraditi i izdržati dok ne nađemo kupci, objašnjava Cane Jovanović, „Polo“ iz Čačka.
I voćari i prerađivači biraju šta da proizvode a da ne znaju šta, koliko i gde mogu da izvezu, kažu u Regionalnoj privrednoj komori Moravičkog i Raškog okruga. A te informacije bi mogli da dobiju od velikih izvozničkih firmi koje Srbija nema više od dve decenije.
– Moraju se formirati kuće koje mogu da upoznaju strana tržišta da prenesu određene standarde koje treba da zadovolje i proizvođači i prerađivači. Država ne treba da se bavi time, ali treba da se bavi na način da podstiče, da daje stimulacije i da ukazuje kako formirati te kuće“, kaže Zvonko Tufegdžić, direktor Regionalne privredne komore Kraljevo.
Do tada, problem bi se ublažio ukoliko bi se na domaćem tržištu prvenstveno kupovalo domaće voće.
Izvor:RTS