banner-image

Studnja u Gložanu – najbolji primer da agro-turizam može razviti selo

Kad god bi se međ’ Vojvođanima pomenuo Gložan, taj bi divan pratilo i uvreženo mišljenje da je ovo selo jedno od najlepših i najuređenijih u Bačkoj, pa i šire, preko i ispod Dunava. Sasvim sigurno, čule bi se reči hvale za Gložance, vredne i čestite domaćine zahvaljujući kojima se njihovo mesto, i pored toga što nikad nije imalo kombinate i velike firme, oduvek uzimalo kao primer uspešne poljoprivrede održane na zajedništvu malih gazdinstava.

Ko god bi i kad god došao u Gložan, nije mu se moglo desiti da ne bude dočekan velikodušno i veličanstveno, široko i domaćinski. Znano je to dobro Bačvanima, a i svakom putniku namerniku koji je kroz selo prošao. Naročito onima koji su svraćali u Studnju, čuveni restoran koji od osamdesetih godina prošlog veka priča toplu priču o Gložancima, baštineći sve njihove vrednosti i tradiciju.

Nije Studnja samo restoran, dobro je znano. Studnja je riznica pre svega ukusa i tradicionalnih jela, a potom i nacionalnog blaga i svih specifičnosti ovog pitomog mesta koje se temelje na suživotu i bezuslovnom dobrom odnosu većinskog slovačkog stanovništva sa komšijama u Čelarevu, Magliću, Bačkoj Palanci i drugim obližnjim varošicama.

Studnja je priča o starinama gložanskim, nasleđu Slovaka u Vojvodini, bunarima – izvorima života, dvorištima, njivama i besprekornim baštama, meštanima koji ni u najtežim vremenima nisu dozvolili da selo propadne, da se ospe. Naprotiv.

Upravo Studnja tome najbolje može da posvedoči – decenijama je sinonim za Gložan i stožer ovog mesta a danas mnogima može da bude nauk o tome kako da selo opstane, da se razvije, da zadrži mlade, da živi punim plućima.

Na proleće ove godine Studnja je dobila novog vlasnika – porodičnu kompaniju Agroplod. Stari, prvi vlasnik čuvenog restorana itekako je vodio računa o tome kome će prepustiti svoje čedo – želeo je da ono ode u vredne ruke koje će poštovati identitet Studnje i nastaviti da čuvaju gložansku tradiciju i biti tu za dobrobit svih meštana. Već nakon par meseci pokazalo se da je taj potez bio dobar – porodica Bohuš, u čijem je vlasništvu Agroplod, renovirala je i dogradila objekat, dajući mu nov, moderniji obris i to tako da Studnja ne izgubi nimalo na autentičnosti. Idealno je mesto za poslovne sastanke, porodična druženja i slavlja, čak i sportski ribolov jer je u sklopu ovog ugostiteljskog objekta i jezero. Najvažnije od svega je to što je u posao uključeno lokalno stanovništvo i što će, već se vidi po broju i zainteresovanosti gostiju, ova nova gastro-turistička ponuda doprineti privrednom razvoju sela.

Jovica Preradović

Drugi, veliki kvalitet Studnje je u tome što se na njenim trpezama, pred gostima, nalazi hrana proizvedena lokalno, na gložanskim njivama, bilo da je sa parcela Agroploda ili nekog od kooperanata ove kompanije. Nadaleko poznat paradajz i drugo povrće Agroplodovog brenda „Doline plus“ proizvedeno uz najveće standarde kvaliteta služi se u restoranu.

Na tradicionalan način u domaćoj radinosti proizvedeni su i mesni delikatesi, pre svega slovački kulen, sir se takođe nabavlja od lokalnih proizvođača… Elem, zahvaljujući Studnji, posla ima i za ovdašnje kuvare i konobare, kao i za male poljoprivrednike koji na ovaj način mogu da razviju prodaju svojih prehrambenih proizvoda na kućnom pragu – koncept na kojem se zasniva savremen razvoj malih gazdinstava u Evropi.

-Pratimo nove trendove potrošača i posetilaca koji sve više daju značaj zdravoj ishrani pa je tako sve što nudimo visokokvalitetno i potiče iz proizvodnje koja je sledljiva. Hrana koja se priprema u restoranu osim nutritivnog bogatsva predstavlja sinonim za zdrav pristup životu i prirodi i podrazumeva sistem vrednosti koji u prvom planu ima očuvanje životne sredine – kaže menadžer Studnje Jovica Preradović.

Napominje da je Studnja i nov sistem pružanja gastro-turističkih usluga već dao rezulatate te da je u planu proširenje kapaciteta kao i sadržaja što će svakako otvoriti nove mogućnosti za zapošljavanje lokalnog stanovništva i razvoj malih poljoprivrednih domaćinstava koja se mogu osloniti na Agroplod.

S. G.