banner-image

Sadržaj šećera i kiselina određuje vreme berbe grožđa za vino

Obilne kiše i povećanje vlažnosti stvaraju  povoljne uslove za razvoj plemenjače, pepelnice i sive truleži na grožđu. Poštovanjem odgovarajućih agrotehničkih mera i saveta prognozno izveštajne službe opasnosti od pojave ovih i ostalih bolesti, kao i štetočina su u većini slučajeva se mogu umanjiti ili potpuno sprečiti.

Grožđe zahvaćeno bolestima treba obrati ranije korišćenjem probirne berbe i obilate zaštite vinobranom i do 20 g/100 kg grožđa. Kvalitet i zrelost gorožđa varira i u odnosu na lokalitet, te se za početek berbe treba osloniti na praćenje zrelosti grožđa merenjem sadržaja šećera i kiselina kao i zrelosti koštice. Vreme berbe grožđa je u neposrednoj vezi sa nastupanjem pune odnosno tehnološke zrelosti. Pravo vreme, ni suviše rano, a isto tako ni previše kasno, jeste jedan od veoma važnih uslova za dobijanje vina određenog tipa i kvaliteta. Za utvrđivanje stepena zrelosti grožđa, a time i vremena njegove berbe postoje više metoda subjektivne i objektivne prirode.

Pre svega, stanje zrelosti grožđa se može oceniti po njegovom spoljnom izgledu. U punoj zrelosti grožđe postiže najjaču boju sa veoma izraženim pepeljkom na pokožici bobice; konzistencija mesa bobice se menja, bobica postaje više ili manje meka održavajući i dalje normalno turgorescentno stanje;  bobice se lako otkidaju sa peteljke ostavljajući na peteljkama više ili manje izražene četkice. Ukus grožđa u punoj zrelosti je veoma sladak, a grožđani sok je pri dodiru lepljiv.

U traženju tačnijih i sigurnijih metoda za objektivno utvrđivanje stepena zrelosti grožđa, a samim tim i određivanje vremena berbe za bilo koju sortu poželjno je utvrditi hemijski sastav šire. Jedan od pokazatelja koji je odavno predložen  i koji se i danas često sreće jeste odnos između sadržaja ukupnih kiselina i šećera.

Vrednost indeksa zrelosti je relativnog karaktera i nije jednak za sve sorte i u velikoj meri zavisi od ekoloških faktora pod kojima se pojedine sorte gaje.

Sadržaj šećera u širi najčešće se određuje pomoću širomera. Kod nas su najviše zastupljeni Ekslov ili Saleronov širomer. I jedan i drugi predstavljaju areometre sa kojima se meri specifična težina šire pa se iz nje izračunava pomoću tablica sadržaj šećera. Ako na primer u jednoj širi izmerimo ekslovim širomerom 85 Oe⁰, to znači da je jedan litar šire za 85 grama teži od jednog litra vode. Korišćenjem odgovarajućih tablica može se očitati sadržaj šećera u širi. U novije vreme se mogu sresti i širomeri sa skalom izraženom u % šećera, opremljeni termometrom i tablicama za temperaturnu korekciju.

Dipl.ing. Čejić Vladimir

Izvor: PSS AP Vojvodine