banner-image

Najskuplja je zemlja u Bačkoj – hektar u Sirigu 42.500 evra

Po podacima Republičkog geodetskog zavoda, koji su dostavljeni „Dnevniku”, u prvoj polovini ove godine nove vlasnike u Srbiji ima oko 47.000 nepokretnosti.

Njihova ukupna novčana vrednost je 1,8 milijardu evra, što je 12 odsto više nego u istom periodu lane, kada je iznosila 1,6 milijardu evra.

Od ukupnog trgovanja nepokretnostima u Srbiji, u prvih šest meseci ove godine najviše se kupovalo u Vojvodini – 36 odsto. RGZ navodi da je najveće interesovanje bilo za stanove, zatim za poljoprivredno zemljište i na trećem mestu su bile kuće.

Poljoprivredno zemljište u prvoj polovini godine činilo je 20 odsto ukupnog trgovanja nepokretnostima. Novčana vrednost tržišta poljoprivrednog zemljišta bila je oko 87,6 miliona evra, dok je u istom periodu lane ono imalo vrednost od oko 72 miliona evra. Najviše cene u Srbiji poljoprivredno zemljište postiže u Bačkoj.

Ekstremne maksimalne cene za poljoprivredno zemljište u Vojvodini, a i u celoj Srbiji, u prvom polugodištu ove godine zabeležene su u Sirigu i na Čeneju.

U Sirigu je za hektar i 12 ari njive plaćeno 42.500 evra, a na Čeneju 35.187 za hektar i 35 ari.

Po podacima RZS-a, prosečna cena poljoprivrednog zemljišta u Zapadnobačkoj oblasti u prvoj polovini godine bila je 8.350 evra hektar. Taj prosek je izvučen između minimalne i maksimalne cene za njive u toj vojvođanskoj oblasti. Minimalna cena po hektaru njiva bila je 2.150 evra, a maksimalna čak 19.700. Do prosečne cene RZS je došao obradom 499 kupaca.

U Severnobačkoj oblasti prosečna cena njiva u prvih šest meseci iznosila je 9.700 evra, s tim što je minimalna cena bila 3.400 evra hektar, a maksimalna 17.450. U toj vojvođanskoj oblasti upisano je 329 novih kupaca njiva.

Najviša prosečna cena poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini u prvoj polovini godine zabeležena je u Južnobačkoj oblasti i iznosila je 9.950 evra hektar. Minimalna cena po hektaru u Južnobačkoj oblasti bila je 2.040 evra, a maksimalna čak 21.800. U tom delu Vojvodine kupljeno je 814 njiva.

U Severnobanatskoj oblasti prosečna cena njiva bila je 7.350 evra hektar, s tim što je najniža iznosila 1.150 evra, a najviša 15.650, a za prvih šest meseci upisana su 502 nova vlasnika poljoprivrednog zemljišta. Cena poljoprivrednog zemljišta u Srednjobanatskoj oblasti bila je za niža i u proseku je iznosila 6.850 evra hektar. Minimalna cena hektara koja je plaćena u prvih šest meseci bila je 1.200 evra, a maksimalna 14.700. Upisano je 644 kupaca.

Koliko su cene poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini u prvoj polovini godine bile visoke najbolje ilustruju podaci RZS-a da se za hektar njiva u Šumadiji i zapadnoj Srbiji u proseku plaćalo 3.100 evra, u južnoj i istočnoj Srbiji 2.600, a u regionu Beograd 3.850. Pri tome, u južnoj i istočnoj Srbiji hektar njiva plaćan je između 300 i 13.500 evra, a ista površina u Šumadiji i zapadnoj Srbiji plaćana je između 500 i 13.000 evra. U Beogradskom regionu hektar poljoprivrednog zemljišta mogao se kupiti između 1.100 i 12.500 evra.

Južni Banat najjeftiniji

U Južnobanatskoj oblasti cena poljoprivrednog zemljišta u prvoj polovini godini bila je najniža u Vojvodini i u proseku je iznosila 6.100 evra hektar. Međutim, minimalna cena prodaje bila je 1.100 evra hektar, a maksimalna 16.400, a upisana su 703 nova vlasnika.

Prosečna cena hektara u Sremskoj oblasti u prvih šest meseci, po podacima RGZ-a, iznosila je 8.100 evra hektar. Najjeftinije plaćen hektar njiva u Sremu koštao je 1.600 evra, a najskuplji 18.000, a upisan je 671 novi vlasnik.

Izvor: Dnevnik