banner-image

Šampinjoni iz Kovina po ukusu zahtevnih svetskih kupaca

Fabrika pečuraka u Kovinu „Delta Danube” izvozi šampinjone u Rusiju i Holandiju, a zbog velike tražnje, šire pogon i prave novu halu koja će biti najveća u Srbiji: zauzimaće čitav hektar. Izgradnjom novog pogona fabrika će uposliti još radnika.

Generalni direktor „Delta Danjuba” Indijac Sunil Mamgain kaže za Dnevnik da u njegovoj fabrici koja posluje od 2015. godine radi više od 200 radnika.

– Iako već imamo 14 magacina i prostorija u okviru kompleksa fabrike, pravimo duplo više prostora – priča Mamgain, čija fabrika se nalazi u Industrijskoj zoni Kovin.

Mogli smo da vidimo i radnike kako rade na novom velikom magacinu koji će biti ceo klimatizovan, a Mamgain ističe da su klime stigle čak iz Holandije i da će novi pogon biti u potpunosti automatizovan, moderno opremljen, s računarima. Paneli su stigli iz Italije, iako su kupljeni od srpske firme.

Fabrika gaji samo šampinjone i dnevno proizvedi šest tona za izvoz. Fabrika ima mašine za sečenje, te se šampinjoni, celi, sečeni na četvrtine ili na tanke komade stavljaju u hladnjaču, gde se zamrzavaju na temperaturi od minus 22 stepena, odakle se šalju na željena odredišta – Rusija, Holandija, pa i Nemačka.

Menadžer prerade Vladimir Stanković nam kaže da je dovoljno deset-petnaest minuta da se pečurke zamrznu.

– Vaga meri deset kilograma, koliko staje u gajbu, zatim se pakuju na paletu i stavljaju u minusnu komoru, u kojoj je temperatura između minus 20 i 22 – kaže Stanković.

Sunil Mamgain ističe da, kada prošire pogon, praviće 14 tona dnevno.

– Zaposlićemo još radnika, ali ne mnogo jer će veći deo posla raditi mašine – tvrdi Mamgain, koji napominje da će nova hala biti gotova do kraja godine i biće najveća natkrivena konstrukcija u Srbiji, na šta je ponosan – više od jednog hektara pod jednim krovom, zapravo 12.000 kvadrata.

Ivesticija je vredna 4,5 miliona evra jer je izuzetno teško imati određenu temperaturu u tako velikom prostoru, te su, osim same izgradnje, rashladni uređaji bili izuzetno skupi.

– Novi objekat je masivan i u njemu će se gajiti samo pečurke, dok će zamrzavanje biti rađeno u starom objektu – priča Mamgain, i pojašnjava da je pečurkama potrebna određena temperatura za rast i ona nikako ne može biti ista. – Sada sve radimo manuelno, zalivamo, uključujemo klime i fenove ručno, dok će na novoj farmi sve raditi mašine, biće potrebno malo ljudskog faktora.

Sunil Mamgain kaže da mu se dopada Srbija, zato ju je i izabrao za život. Preselio se 2016. godine, iako je tri godine pre toga dolazio da istraži zemljište, okolinu i počeo projekat gradnje fabrike.

Obišao sam celu zemlju, ali odlučio sam se za gradnju fabrike baš u Kovinu zato što je proizvodnja komposta u neposrednoj blizini, a on je nužan za rast pečuraka – ističe on, i dodaje da je posao s pečurkama prljav zbog mnogo zemlje i đubreta i ukoliko čovek ne može da se isprlja, nije stvoren za taj posao.

Izvor:Dnevnik